Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA – Uvoz električnih lakih vozila, poput električnih bicikala i skutera, i drugih sličnih prevoznih sredstava, u BiH za osam mjeseci ove godine dostigao je 10,15 miliona KM, što je za oko 45 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Rast interesovanja za električna prevozna sredstva potvrđuju i trgovci, koji navode da se građani za ovu vrstu prevoza sve češće odlučuju zbog praktičnosti, manjih troškova i lakšeg kretanja kroz gradske gužve.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno električnih prevoznih sredstava u vrijednosti od 10,15 miliona KM.
U istom periodu prošle godine vrijednost uvoza iznosila je 6,99 miliona KM.
To znači da je za samo godinu dana vrijednost uvoza povećana za više od tri miliona KM, odnosno za oko 45 odsto.
Još upečatljiviji je podatak kada se ovogodišnji uvoz uporedi sa cijelom 2025. godinom.
Tokom cijele prošle godine u BiH je uvezeno električnih prevoznih sredstava u vrijednosti od 7,5 miliona KM, što znači da je taj iznos za samo osam mjeseci 2026. godine već premašen za više od 2,6 miliona KM.
Podaci UIO pokazuju koliko je tržište električnih prevoznih sredstava poraslo u posljednjih nekoliko godina.
Tako se za samo osam mjeseci ove godine u BiH uveze roba vrijedna gotovo devet puta više nego tokom cijele 2019. godine.
Rast potražnje potvrđuju i prodavci električnih vozila.
U kompaniji „E-Moto“ iz Bijeljine, koja se prodajom električnih vozila bavi oko tri godine, kažu da je potražnja iz godine u godinu sve veća.
Vlasnik kompanije Andrija Galović rekao je za „Glas“ da su mala potrošnja i praktičnost među glavnim razlozima zbog kojih se kupci odlučuju za električna vozila.
Najčešće ih, kako je naveo, kupuju za:
„E-Moto“ u ponudi ima električne mopede, motocikle, tricikle za starije osobe i električne bicikle koji izgledom podsjećaju na mopede.
Posebna kategorija su električni tricikli, koji su, prema riječima Galovića, zanimljivi starijim osobama koje imaju problema sa održavanjem ravnoteže, ne znaju da voze bicikl ili su osobe sa invaliditetom.
Električni bicikli su takođe sve traženiji, a jedan od razloga je što za njih nije potrebna registracija.
Prema podacima koje navodi Galović, modeli koje kupci najčešće biraju razvijaju brzinu do 25 kilometara na čas, dok je domet oko 50 kilometara, što je većini korisnika dovoljno za svakodnevne potrebe.
Posebno su zanimljivi ljudima koji žive na selu i električna vozila koriste za odlazak do grada, prodavnice ili drugih obližnjih mjesta.
Cijene električnih vozila zavise od modela, snage, baterije, dometa i dodatne opreme.
U „E-Motu“ cijene se kreću od oko 1.000 do 3.500 ili 4.000 KM.
Sličan raspon cijena bilježe i u specijalizovanoj prodavnici bicikala i sportske opreme „Kapriolo“, koja ima prodajna mjesta širom BiH.
Tamo se električni bicikli prodaju po cijenama od oko 999 do 4.000 KM.
U „Kapriolu“ ističu da se električni bicikli iz godine u godinu sve više kupuju, a posebno je značajno to što su omogućili da bicikle koriste i ljudi koji ih ranije nisu vozili.
Kupci skupljih modela su najčešće ljudi srednje životne dobi i stariji.
Rast potražnje zabilježen je i u banjalučkim radnjama „Media market“, gdje kažu da je interesovanje za električne skutere posebno izraženo tokom proljeća i ljeta.
Pored standardnih modela, kupci sve više traže i snažnije skutere namijenjene gradskoj vožnji.
Među najtraženijim su modeli „Xiaomi“ i „Segway“, a najčešće ih kupuju ljudi srednje životne dobi, uglavnom za odlazak na posao i izbjegavanje saobraćajnih gužvi.
Električni skuteri se najčešće pune tokom noći, a sa jednim punjenjem mogu preći između 25 i 30 kilometara.
Iako prodaja električnih vozila raste, trgovci navode da je potražnja izrazito sezonska.
Najveće interesovanje obično počinje u proljeće, posebno tokom:
Tokom ljeta potražnja je i dalje visoka, dok u drugoj polovini godine obično nešto oslabi.
Podaci UIO pokazuju da električna prevozna sredstva u BiH u najvećoj mjeri stižu iz Kine.
Za osam mjeseci ove godine iz Kine je uvezeno električnih prevoznih sredstava u vrijednosti od gotovo devet miliona KM, što predstavlja najveći dio ukupnog uvoza.
Na listi najvećih dobavljača slijede:
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.