BiH kolateral trgovinskog rata SAD i EU

SARAJEVO - BiH ima veliki trgovinski deficit sa SAD, ali se i pored toga našla na listi velikog broja zemalja kojima su od strane nove američke administracije uvedene uvozne carine, i to u iznosu od 35 odsto, a što će najviše pogoditi domaću namjensku industriju, odnosno proizvodnju i prodaju oružja, municije i vojne opreme Americi, koja je bila jedan od najvećih trgovinskih partnera ovog sektora.

Iako se svega jedan odsto ukupne robne razmjene BiH sa inostranstvom odnosi na SAD, domaća namjenska industrija će se nakon neviđene ekspanzije nesumnjivo naći u problemima zbog najnovije odluke američkog predsjednika da pokrene svojevrsni trgovinski rat sa ostatkom svijeta. 

Prema ranijim podacima Spoljnotrgovinske komore i Uprave za indirektno oporezivanje, BiH je tokom prošle godine u Ameriku izvezla robu vrijednu oko 234 miliona maraka, dok je uvoz bio 2,7 puta veći i iznosio je 633,4 miliona. 

Kada je u pitanju struktura izvoza, trećina se odnosila na robu proizvedenu od strane namjenske industrije, koja se uglavnom nalazi u FBiH. Preduzeća iz ovog sektora su tada u SAD izvezla robu vrijednu 70 miliona maraka. Interesantno, iz Amerike je put BiH najviše odlazilo sirovine za namjensku industriju. Radi se o barutu. 

Prema riječima direktora sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore Slaviše Ćeranića, vrlo mali dio trgovinske razmjene SAD sa BiH odnosi se na realnu ekonomiju, što je velika razlika u odnosu na razmjenu sa Evropskom unijom, koja je najveći spoljnotrgovinski partner. U procentualnom iznosu ova razmjena iznosi čak 73 odsto. 
Kako kaže, uvođenje američkih carina na evropsku robu imaće daleko veće negativne posljedice po BiH. Navodi da će se na najvećem udaru naći domaće firme čiji se proizvodi ugrađuju u finalne proizvode koji se iz Evropske unije izvoze u SAD. 

Slično mišljenje ima i ekonomista Miloš Grujić. Kaže da SAD nisu među najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima BiH, ali i da će efekti uvođenja carina i mogući trgovinski rat između SAD i Evropske unije sigurno imati daleko veće negativne posljedice po domaću ekonomiju. 

- Bez obzira na ovaj potez Trampa, svaka promjena u trgovinskim politikama velikih svjetskih sila može negativno uticati na domaću industriju, investicije i zaposlenost. BiH je snažno povezana sa tržištem Evropske unije, pri čemu se skoro tri četvrtine spoljnotrgovinske razmjene odvija sa članicama ove zajednice, dok samo oko jedan odsto obuhvata trgovinu sa SAD. Stoga će indirektni učinci na BiH kroz odnose s EU biti značajni. Sve ovo će najviše pogoditi automobilsku, metalsku i mašinsku industriju. BiH izvozno zavisi od njemačkog, ali i italijanskog tržišta - kaže Grujić. 

Navodi i da, s obzirom na to da BiH čini svega 0,05 odsto svjetske ekonomije, to govori da se trenutno ne može puno uraditi kako bi kompanije i cijela privreda neutralizovali negativne posljedice uvođenja ovih carina. Smatra i da će EU sigurno odgovoriti recipročnim mjerama, a što će samo pogoršati spoljnotrgovinsku razmjenu.

Kada je u pitanju nova američka tarifna strategija i taktika da se carinama napuni državna blagajna, Grujić kaže da budžetski deficit SAD iznosi od 1,7 do 1,8 hiljada milijardi dolara, te da ove carine mogu donijeti najviše 200 do 300 milijardi, što nije ni petina postojećeg deficita. 

- Tramp će morati rezati troškove. Većina američkih ekonomista ne vjeruje da će carine dugoročno koristiti ekonomiji. Glavni efekat će biti inflacija i pad kupovne moći, jer više cijene znače manju potrošnju, a potrošnja je pokretač rasta. To vodi prema recesiji - kaže Grujić. 

Predsjednik Donald Trump potpisao je 2. aprila izvršnu naredbu kojom se uvode recipročne carine od 10 odsto na svu robu koja se uvozi u SAD i ona će biti primjenjivana na skoro 180 zemalja i teritorija. Ona u slučaju uvoza automobila u SAD, bez obzira na porijeklo, iznosi čak 25 odsto. Ova odluka će posebno pogoditi već dobro posrnulu Njemačku, gdje automobilski sektor zahvata četvrtinu vrijednosti industrije. Inače, ove carine trebalo bi startuju 5. aprila. 

Četiri dana kasnije, 9. aprila, startovaće i posebne tarife za približno 60 zemalja koje je Bijela kuća etiketirala "najgorim trgovinskim prestupnicima". Od ovih tarifa su izuzeti proizvodi poput bakra, lijekova, poluvodiča, drveta, zlata, energije i određenih minerala koji nisu dostupni u SAD.

Metodologija koju je koristila Trampova administracija bila je relativno jednostavna i zasnovana na sljedećoj formuli. Kao prvo - uzet je trgovinski deficit koji SAD imaju s određenom zemljom. Drugi korak - dijeljenje tog deficita s ukupnim iznosom izvoza te zemlje u SAD. I na kraju treći - dobijena cifra se zatim dijeli s dva, jer je Tramp izjavio da želi biti "dobar" prema trgovinskim partnerima.

Najveće carine uvedene su Lesotu, čak 50 odsto. Kambodža je ocarinjena sa 49 odsto, a Laos sa 48, dok će roba koja se u SAD uvozi iz Madagaskara biti ocarinjena sa 47, a iz Vijetnama sa 46 procenata, a Šri Lanka i Mjanmar 44 odsto. Sirija je oporezovana sa 41 odsto, kao i Foklandska ostrva. Na spisku je, očekivano, i Kina čija je roba oporezovana sa 34 odsto, ali i EU sa 20. Velika Britanija je kažnjena sa 10 odsto, Japan 24, Indija 26, Južna Koreja 25 i Tajland 36 odsto.

Nisu pošteđene ni zapadnobalkanske države. Srbija je dobila najveće carine od 37 odsto, a najniže Crna Gora - 10. Na makedonsku robu je carina 33 procenta. Ovoliki iznos za Srbiju opravdan je podatkom da ona naplaćuje dvostruko veću carinu u iznosu od 74 odsto na uvoz američke robe. Na Trampovom popisu nisu Rusija, Bjelorusija, Kuba i Sjeverna Koreja, što je objašnjeno činjenicom da se ove države već nalaze pod američkim sankcijama. 

Odluka o uvođenju tarifa na uvoz izazvala je mnogobrojne reakcije širom svijeta. Jedan dio država kritikovao je ove mjere kao neopravdane i štetne, dok su neke pozvale na pregovore kako bi se izbjegao trgovinski sukob većih razmjera. Iz Pekinga i Brisela su već najavili oštre kontramjere. U tom slučaju, recesija i stagflacija bi postale zastrašujuća mogućnost.

Nedužni pingvini

Interesantno je da se na spisku našla  i grupa nenaseljenih ostrva u blizini Antarktika, prekrivenih glečerima, na kojima žive samo pingvini. Naime, američki predsjednik je i za njih uveo carine od 10 odsto na robu. Ostrvo Herd i ostrva Mekdonald, koja čine spoljnu teritoriju Australije, spadaju među najudaljenija mjesta na svijetu. Do njih se može doći samo dvonedjeljnom vožnjom čamcem iz Perta na zapadnoj obali Australije. Potpuno su nenaseljena, a ljudi su tamo posljednji put kročili prije skoro 10 godina.

Dolar, nafta i zlato

Na tržištima kapitala vrijednost dolara juče je nakon Trampovog predstavljanja novih carina pala na najniži nivo u posljednjih šest mjeseci. Do pada je došlo i kada je u pitanju vrijednost akcija pojedinih američkih kompanija. Korekcije naniže zabilježene su i u slučaju sirove nafte, dok je zlato zabilježilo novi istorijski rekord. Jedna unca trenutno košta 3.100 dolara. Pojedini analitičari smatraju da će ova tržišta i dalje ostati osjetljiva na sve promjene i neizvjesnosti, a pogotovo ako naredni korak bude otvoreni globalni trgovinski rat. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.