Poljoprivrednici kroje prijedloge agrarnog budžeta: Više novca na njive, manje u mehanizaciju

BANjALUKA - Poljoprivrednici u Srpskoj već su zasukali rukave i kroje prijedloge za raspodjelu agrarnog budžeta za narednu godinu, a među njihovim zahtjevima su veća podrška direktnoj proizvodnji, manje novca za kupovinu mehanizacije, te više ulaganja u navodnjavanje, protivgradnu zaštitu i druge mjere koje bi trebalo da pomognu proizvođačima.

Udruženja ratara, povrtara, farmera i voćara tradicionalno u ovo doba godine sumiraju probleme sa kojima su se njihovi proizvođači suočavali i pripremaju prijedloge koje će, tokom konsultacija, predstaviti resornom ministarstvu. Oni su saglasni da novac treba više usmjeriti u ono što direktno stvara proizvodnju, dok bi pojedine dosadašnje mjere trebalo preispitati i prilagoditi stvarnim potrebama poljoprivrednika.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije" Boško Radić kazao je za "Glas" da je ratarska proizvodnja među najugroženijim, posebno zbog suše, visokih cijena goriva i ostalih inputa, te da sadašnja podrška ne prati troškove proizvodnje.

- Na ove cijene pšenice mi već treću godinu imamo sušu gdje je nemoguće ostvariti prinos, pogotovo bez navodnjavanja. Proizvodnja pšenice i uljane repice sve je manje isplativa, a velika stavka su i cijene osiguranja. Najveći problem nam je energent, odnosno gorivo, čija je cijena otišla u nebo - rekao je Radić.

Prema njegovim riječima, podsticaj za pšenicu trebalo bi značajno povećati, jer se sadašnji iznos od pet feninga po kilogramu godinama nije mijenjao, dok su troškovi proizvodnje znatno porasli.

- Taj podsticaj godinama je isti, dok su druge kulture, koliko-toliko, dobijale veća izdvajanja. Ratarska proizvodnja je trenutno najugroženija i pitanje je kako da uopšte opstane - istakao je Radić.

On smatra da bi, pored većih izdvajanja za proizvodnju, trebalo jačati i tržište domaćih proizvoda, posebno osnovnih životnih namirnica.

- Treba razvijati domaću proizvodnju i obezbijediti joj tržište. Brašno, hljeb, mlijeko i slični proizvodi moraju biti osnova. Ako budemo imali veću proizvodnju domaće pšenice, obezbijedićemo i tržište i bolju cijenu - naveo je Radić, naglašavajući da poljoprivrednici moraju biti uključeni u kreiranje mjera.

Na neophodnost promjena ukazao je i predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić koji kaže da proizvođači godinama upućuju iste zahtjeve, dok su izdvajanja za povrtarstvo ostala gotovo nepromijenjena.

- Povjerenje u Ministarstvo je izgubljeno, jer smo prije mjesec i po dana tražili određene mjere i uputili zvaničan dopis, a do danas nismo dobili nikakav odgovor. Ipak, učestvovaćemo u kreiranju novog pravilnika i predložiti ono što smatramo neophodnim za proizvođače - rekao je Ilić.

On ističe da je potrebno povećati premije, jer se količina povrća koja ide kroz legalne tokove iz godine u godinu povećava, dok je budžet namijenjen toj proizvodnji ostao isti. Osim većih premija, povrtari će tražiti da se u kapitalna ulaganja uvrste i određene mašine koje su im neophodne u proizvodnji, poput viljuškara.

Sličan stav ima i predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić, koji upozorava da proizvođači sve teže mogu da se nose sa uvozom.

- Ono što nas prati svih ovih godina jeste potreba da se nađe način kako više podstaći domaću proizvodnju. Statistički podaci govore o ogromnom uvozu, koji je iz godine u godinu sve veći, a domaći proizvođači su sve ugroženiji. Zato ćemo nastaviti da tražimo veći podsticaj za domaće uzgajivače - istakao je Maljčić.

On smatra da novac treba usmjeriti tamo gdje proizvođačima predstavlja najveći oslonac, odnosno direktno u proizvodnju. Kao primjer mjere koju bi trebalo preispitati naveo je podršku za nabavku traktora, ocjenjujući da je posljednjih godina u tu vrstu mehanizacije već uloženo dosta novca.

Prema njegovim riječima, problem domaćih proizvođača nije samo u podsticajima, već i u odnosu potrošača prema domaćoj hrani.

- Kod nas još nemamo dovoljno razvijen osjećaj da je važno kupovati domaće. Potrošaču je često važno samo da je jeftinije, a ne gleda kvalitet i porijeklo proizvoda. Tako proizvođač koji ulaže u kvalitet dolazi u teži položaj - istakao je Maljčić. Na to se nadovezuje i problem cijena, jer, kako kaže, niska otkupna cijena žive vage ne prati cijene mesa na tržištu.

- Trenutno je, recimo, jeftiniji kilogram žive vage prasadi od litre nafte - rekao je Maljčić.

Da više novca treba usmjeriti u konkretne proizvodne mjere smatra i predsjednik Udruženja voćara RS Srpske Dragoja Dojčinović, koji kao prioritet izdvaja navodnjavanje i protivgradnu zaštitu.

- Najbitnija je podrška proizvodnji. Primarnu proizvodnju moramo podržati. Predlagali smo da se smanje izdvajanja za mehanizaciju, a da se uvedu druge mjere - rekao je Dojčinović.

RADNA SNAGA

Dragoja Dojčinović ističe da bez sistema za navodnjavanje i protivgradnih mreža nema stabilne poljoprivredne proizvodnje. Posebno je ukazao i na problem nedostatka radne snage i potrebu za savremenom mehanizacijom koja može da smanji zavisnost od sezonskih radnika.

- Radne snage nema i moramo naći način da pomognemo nabavku mašina za berbu voća. To su veoma skupe mašine, pa bi dio sredstava trebalo isplaćivati unaprijed kako bi se proizvođači mogli organizovati i da se ne moraju zaduživati kod banaka. Ako subvenciju samo prelijemo u kamatu, onda od nje nema koristi ni za proizvođača ni za proizvodnju - kazao je Dojčinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.