Kina povećala rezerve litijuma za 70 odsto

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Kina povećala rezerve litijuma za 70 odsto

ČENGDU - Kina je povećala resursnu bazu velikog nalazišta litijuma Điada u jugozapadnoj provinciji Sečuan za oko 70 odsto, čime su ukupni registrovani resursi tog nalazišta dostigli 2,53 miliona tona litijum-karbonatnog ekvivalenta (LCE), objavili su kineski mediji.

U rudniku litijuma Điada registrovano je oko 1,05 miliona tona litijum-karbonatnog ekvivalenta, što će dodatno ojačati potencijal zemlje za dugoročno snabdijevanje litijumom, koji predstavlja ključnu sirovinu u proizvodnji baterija za električna vozila i sistema za skladištenje energije, prenosi portal Saut Čajna Morning Post.

Novotkriveni resursi obuhvataju 33,52 miliona tona rude sa oko 423.800 tona litijum-oksida i predstavljaju povećanje od 70,5 odsto u odnosu na prethodno registrovanih 1,48 miliona tona LCE.

Kompanija Dažong Majning, koja razvija projekat, saopštila je da su dodatni resursi prošli reviziju i registraciju u resornom ministarstvu.

Prema navodima iz kompanije, procjenjuje se da bi početna rudarska zona, za koju je odobren kapacitet eksploatacije od 2,6 miliona tona rude godišnje, pri punom kapacitetu mogla da proizvodi oko 50.000 tona litijum-karbonata godišnje.

Ipak, projekat još čeka završetak procedura za dobijanje dozvola za eksploataciju i rad.

Nalazište Điada nalazi se u velikom litijumskom pojasu koji obuhvata područja Zapadnog Kunluna, Songpana i Garzea, dugom oko 2.800 kilometara.

Kineski geolozi taj region nazivaju „azijskim litijumskim pojasom“, a on predstavlja jedno od najvažnijih područja za eksploataciju litijuma iz tvrdih stijena u Kini.

Kina je, prema podacima Kineskog geološkog zavoda, početkom 2025. godine povećala svoj procijenjeni udio u svjetskim rezervama litijuma na 16,5 odsto, čime je zauzela drugo mjesto u svijetu.

Uprkos značajnim domaćim resursima, Kina i dalje zavisi od uvoza.

Prema podacima Kineskog udruženja industrije obojenih metala, oko 60 odsto kineskog snabdijevanja litijumskim resursima tokom 2025. godine poticalo je iz inostranstva. Kina litijum uvozi iz Australije, Zimbabvea i Brazila, dok su Čile i Argentina glavni izvori uvoznog litijum-karbonata.

Proširenje nalazišta Điada dio je šire kineske kampanje istraživanja mineralnih sirovina, pokrenute 2021. godine sa ciljem jačanja domaćeg snabdijevanja energetskim i strateškim mineralima i povećanja sigurnosti lanaca snabdijevanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.