Kompanija iz Laktaša ostvarila godišnju proizvodnju od 12 miliona jaja

Srna
Kompanija iz Laktaša ostvarila godišnju proizvodnju od 12 miliona jaja

SARAJEVO - Kompanija “Iradia” iz Laktaša, uz podršku švedskog/USAID “Farma dva” projekta, u automatskim gnijezdima u 14 proizvodnih objekata, godišnje proizvede 12 miliona oplođenih jaja za uzgoj brojlera, od kojih su 99,7 odsto najvišeg stepena higijenske ispravnosti, saopšteno je iz “Farma dva” projekta.

Direktor kompanije “Iradia” Biljana Tomić rekla je da je prije ugradnje automatskih gnijezda, kod kojih se jaja iz gnijezda izvlače putem pokretne trake i stavljaju na čistu podlogu nakon što ih kokoška snese, broj zaprljanih jaja u “Iradiji” išao i do 10 odsto, a da sada, uz postupnu modernizaciju proizvodnih pogona iznosi 0,3 odsto i opada.

“Iradia” je počela poslovanje 1999. godine prodajom opreme za peradarske farme i jednodnevnih roditeljskih jata, da bi se proizvodnjom oplođenih jaja počela baviti 2004. godine.

Veliko tržište imala je u Hrvatskoj koja je ulaskom u EU 2013. godine zatvorila svoja vrata peradarskim proizvodima iz BiH. Osim toga, poplave 2014. uništile su roditeljske kokoške na osam “Iradijinih” proizvodnih objekata na području opštine Petrovo, zbog čega je firma pretrpjela znatne gubitke.

“Kroz oporavak nakon poplava počeli smo modernizovati naše proizvodne pogone. Do 2019. godine automatskim gnijezdima opremili smo 10 proizvodnih objekata, svaki veličine 1.000 kvadrata, a za modernizaciju preostala četiri objekta, zatražili smo bespovratna sredstva od Švedskog/USAID farma dva projekta”, navela je Tomićeva.

Prema njenim riječima, bila je to “pola-pola podrška”.

“Mi smo platili opremu za dva objekta, a žFarmaž projekat je finafsirao opremu za preostala dva. Sada su svi naši proizvodni objekti opremljeni modernim gnijezdima, a sva naša jaja su najvišeg mogućeg stepena higijenske ispravnosti”, naglasila je Tomićeva.

Ugradnja automatskih gnijezda nije povećala ukupnu proizvodnju jaja u “Iradiji”. Ona je ostala na 12 miliona jaja godišnje, ali su automatska gnijezda olakšala rad 60 zaposlenih koji više ne moraju ručno prikupljati jaja, dok su viša čistoća i oplođenost jaja povećali zadovoljstvo kupaca, proizvođača i prerađivača pilećeg mesa, navedeno je u saopštenju.

“Naši zaposleni su znali ručno da sakupe 40 do 60 hiljada jaja dnevno, a to je bio težak posao. Svaki proizvodni objekat dugačak je oko 80 metara i pun kokošaka koje proizvode od 3.000 do 5.000 jaja dnevno, zavisno od sezone. Oni su sada tu da nadziru proizvodnju i slažu jaja koja silaze sa pokretne trake”, rekla je Tomićeva.

Prema njenim riječima, otkad je “Iradia” počela modernizaciju proizvodnje, broj pritužbi kupaca znatno je opao, budući da je 99,7 odsto njihovih oplođenih jaja čisto.

Tomićeva je dodala da su rezultati kupaca koji rade na izlijeganju jednodnevnih pilića i onih koji dalje rade na tovljenu brojlera, znatno bolji.

“Iradia” ima dva primarna tržišta, BiH i Srbiju. Zavisno od potreba tržišta, prodaja u zemlji i izvoz variraju u obimu, a odnos može biti 70 naspram 30 odsto u korist jednog ili drugog.

“Krajem svake godine ugovaramo godišnju prodaju sa kupcima. To određuje na kojem ćemo tržištu više prodavati”, objašnjava Tomićeva.

Međutim, njihov stvarni potencijal za širenje je na EU tržištu, napominje se u saopštenju.

“BiH je 2019. godine dobila dozvolu da počne izvoz svježeg pilećeg mesa, mesnih prerađevina i jaja za preradu. Izvoz priplodnih jaja još nije dopušten i na tome bi Kancelarija za veterinarstvo BiH trebala intenzivno da radi. Iako ne možemo izvoziti u Hrvatsku skoro osam godina, još održavamo kontakte sa našim kupcima tamo, a jednom kada BiH dobije dozvolu za izvoz, vratićemo se i na to tržište”, kaže Tomovićeva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana