Institut za nestala lica BiH: Ubrzati proces traženja svih 7.537 nestalih osoba

Govoreći o započetim aktivnostima Savjetodavnog odbora, koje se odnose na ostvarivanje dijaloga između nadležnih institucija BiH koje se bave rješavanjem sudbine nestalih lica, Kulagić je naveo da su u prethodne četiri godine organizovali 11 regionalnih i dva skupa sa predstavnicima udruženja porodica nestalih u BiH.

- Glavni zaključak svih skupova bio je da se primjena Zakona o nestalim licima u BiH mora ubrzati, te da je BiH potrebna jasna strategija za rješavanje sudbine lica za kojima se još traga - izjavio je Kulagić.

Zbog toga su, kako je rekao, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara predložili da formira ekspertnu radnu grupu koja bi vodila izradu strateškog dokumenta u kojem bi jasno bila definisana vizija i vremenski okvir, kao i najznačajniji strateški ciljevi i aktivnosti koje bi vodile do njihovog ostvarivanja.

- Zaključili smo i da se Zakon o nestalim licima BiH, koji je usvojen davne 2004. godine, u praksi parcijalno primjenjuje - fond za pomoć porodicama nestalih, jedna od njegovih najznačajnijih odredaba, nikada nije osnovan. Zato smo Ministarstvu predložili održavanje konferencije na kojoj bi se razmatrale izmjene i dopune Zakona kako bi se u potpunosti primijenio u praksi. U suprotnom, morali bi tražiti neka alternativna rješenja - naveo je Kulagić.

On je ocijenio da nedostatak volje ključnih političkih aktera u procesu potpunog sprovođenja Zakona o nestalim licima, kao i nedostatak jasnog strateškog plana, veoma negativno direktno utiču na rješavanje sudbine nestalih lica u BiH. Kao veliki problem u traženju nestalih, Kulagić je istakao nedostatak pouzdanih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, kao i nedostatak pouzdanih svjedoka.

- Zbog toga je pokrenuta inicijativa da se u pronalaženju nestalih angažuju i određena tehnička pomagala i specijalno obučeni psi, za koje se vjeruje da bi doprinijeli ubrzanju ovog procesa - rekao je Kulagić.

Kulagić je naveo da je Savjetodavni odbor, Kolegijumu direktora i privremenom Upravnom odboru Instituta, predložio i uključivanje fakulteta koji imaju kadar, materijalno-tehnička pomagala i metode koje bi mogle lakše da otkriju pojedinačne i masovne grobnice.

On je naglasio da je Savjetodavni odbor posjetio 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica, te konstatovao da se tamo nalaze ekshumirani i identifikovani nepotpuni posmrtni ostaci koje porodice neće da preuzmu.

Kulagić je apelovao na porodice da to učine kako bi ti objekti bili rasterećeni i smanjeni troškovi za njihovo čuvanje, uz obećanje da će Institut nastaviti sa traganjem dijelova nestalih.

On je pozvao porodice nestalih koje još nisu dale krv da to učine kako bi bili provjereni posmrtni ostaci njihovih nestalih članova čiji je identitet utvrđen klasičnom metodom jer je ustanovljeno da ima i pogrešnih identifikacija.

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikola Perišić rekao je da je proces traženja nestalih opterećen pandemijom virusa korona, koja je uzrokovala ograničenja u komunikaciji i aktivnostima koje sprovode na prikupljanju informacija i izlasku na teren.

- To je u prošloj godini dalo znatno manje rezultate od planiranih. Pandemija nam i u ovoj godini predstavlja veliku nepoznanicu jer ne znamo njen intenzitet i dužinu trajanja - rekao je Perišić.

On je naglasio da materijalno-tehnička sredstva kojima raspolažu nisu u skladu sa vremenom u kojem se živi, dodajući da su se počinioci ratnih zločina dobro potrudili da posmrtni ostaci ne budu pronađeni.

- Mi sada posmrtne ostatke pronalazimo na deponijama, smetljištima, bezdanima i jamama, te na područjima zagađenim minsko-eksplozivnim sredstvima. Bez institucionalnog odgovora na ove izazove i bez saradnje svih nivoa vlasti, prije svega, institucija i organa zaduženih za proces nestalih, teško ćemo ovo privesti kraju - ocijenio je Perišić.

Šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u BiH /MKCK/ Elmir Camić istakao je da je, zbog pandemije virusa korona, strah porodica nestalih lica da neće pronaći svoje najmilije sada još veći u odnosu na prethodne godine.

- Iz tog razloga, MKCK posebnu pažnju poklanja psiho-socijalnoj podršci tim porodicama. Samo u zadnje tri godine više od 3.000 porodica je imalo takvu pomoć, što ćemo nastaviti i dalje - poručio je Camić.

On je naglasio da MKCK, kao neutralna i nezavisna organizacija, ima pristup arhivama bivšeg tribunala u Hagu, u kojima traže nove informacije i podatke koji mogu dovesti do otkrića novih grobnica, a koje dijele sa Institutom za nestala lica za primjenu na terenu uz njihovu podršku.

- Mi ćemo nastaviti saradnju sa Savjetodavnim odborom i istražiocima Instituta na terenu, te jačati forenzičke kapacitete u BiH. Krajem prošle godine smo renovirali i obnovili dvije kosturnice u Visokom i Banjaluci, a prije toga u Mostaru i Istočnom Sarajevu, koje su bile u veoma lošem stanju - naveo je Camić.

On je istakao da je ključno da svi akteri, a posebno nadležne vlasti, koji su uključeni u ovaj proces ulože maksimalne napore i bolju koordinaciju kako bi sve agencije i Institut za nestala lica imali na raspolaganju potrebne finansijske i ljudske resurse da bi ovaj proces bio ubrzan.

Šef programa Međunarodne komisije za nestala lica /ICMP/ za Balkan Metju Holidej istakao je da su nastavili da podržavaju regionalnu saradnju između institucija koje se bave rješavanjem pitanja nestalih, te pomogli održavanje šest sastanaka grupe za nestala lica.

- ICMP je prošle godine porodicama nestalih dodijelio 19 malih grantova u iznosu od oko 70.000 evra. Učestvovali smo u dva terenska izviđanja i provjere na čak 30 ekshumacija, od kojih su na 16 pronađeni posmrtni ostaci - naveo je Holidej.

Holidej je, govoreći o radu laboratorije za analizu DNK u Hagu, naglasio da su prošle godine u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i /samoproglašenom/ Kosovu dostavili 253 izvještaja o podudaranju DNK, koji su bili temelj na osnovu kojeg su vlade različitih zemalja identifikovale 73 nestale osobe i izvršile 174 reasocijacije, odnosno sastavljanja razdvojenih dijelova tijela.

- Uprkos činjenici da je prošlo 25 godina od nestanka velikog broja ljudi, ekshumacija i identifikacija nestalih, kao što se nedavno desilo u Bugojnu, šalje poruku porodicama nestalih lica da ne gube nadu - izjavio je Holidej.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.