Đacima džoger umjesto alata
Banjaluka - Iako su svi saglasni da je učenicima potrebno više praktične nastave kako bi iz đačke klupe izašli kao “majstori svog zanata”, nerijetko se dešava da praksa ostaje samo mrtvo slovo na papiru jer pojedini poslodavci srednjoškolcima umjesto alata u ruke daju džoger i spužvu za ribanje.
I đaci i nastavnici saglasni su u tome da srednjoškolcima treba dati mnogo više prostora da pokažu šta znaju, ali i da nauče nove vještine i tako postanu konkurentan kadar na tržištu. Međutim, to često ostaju samo njihove puste želje. Svjedok tome je i srednjoškolac koji se školuje za konobara, a koji nije želio da mu navodimo ime. On kaže da je zabrinut zbog prakse koju treba da obavlja u jednom ugostiteljskom objektu jer ne zna šta će ga tamo dočekati.
- Školske kolege koje su tu bile na praksi prije mene su doživljavale veoma neprijatne situacije i umjesto da nauče sve finese posluživanja gostiju u restoranu već prvog dana na praksi “zadužili” bi spužvu i prali suđe. Ne školujem se za perača čaša i tanjira, već da budem ugostiteljski radnik - rekao je ovaj srednjoškolac.
Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Valentina Sovilj rekla je da vlasnici ugostiteljskih objekata i nisu pretjerano zainteresovani da učenicima obezbijede praksu u svojim lokalima, zbog čega je škola opremila kabinet za praksu.
- Imali smo primjera da učenici za šest mjeseci prakse u jednoj firmi nisu vidjeli ništa osim džogera - rekla je Soviljeva i dodala da su rijetke firme u kojima se sprovodi kvalitetna praktična nastava.
Ona je naglasila da novi Zakon o srednjem obrazovanju pruža dovoljno prostora i daje mogućnost za unapređenje.
- Priča o zastarjelosti nastavnih planova i programa nije argument jer zakon daje 30 odsto prostora za promjene i inovacije - navela je Soviljeva.
Da je kvalitetna praksa u preduzećima na našim prostorima još u povoju za “Glas Srpske” potvrđuje i predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj Spasoje Vasiljević.
- Prijeko je potrebno sistemsko rješenje. Insistiram na tome da bude formirano savjetodavno tijelo za obrazovanje i zapošljavanje, koje bi trebalo da bude kopča između škola, lokalne uprave i privrede. Cilj nam je da formiramo registar preduzeća koja žele da učenike prime na praksu na području grada, a potom da to isto radimo i za cijelu regiju - istakao je Vasiljević.
Dodaje da djeca i dalje, nažalost, na praksu idu po sistemu poznanstva.
- Saobraćajna i elektro škola, na čijem sam čelu, ostvaruje saradnju sa 43 preduzeća. Nije bilo loših iskustava, ali ima i poslodavaca koji, iako imaju dobru volju da đacima obezbijede praksu, nemaju adekvatne uslove za to - rekao je Vasiljević i naglasio da je odliv radne snage probudio svijest poslodavaca da đacima pruže šansu u proizvodnim pogonima.
Da ima prostora za unapređenje saradnje između škola i privrednika potvrđuju i poslodavci.
- Školske radionice moraju biti kvalitetnije opremljene sa mašinama koje su trenutno u upotrebi u preduzećima, a ne da đaci rade na nekim praistorijskim mašinama koje niko ne koristi. Ako se praksa sprovodi u preduzećima, neko mora biti zadužen za tu djecu. Njih bi, prije svega, trebalo da prati profesor praktične nastave koji će biti i plaćen za taj dodatni posao. Ako dualno obrazovanje zaživi, kako je planirano, imaćemo kvalitetnu radnu snagu. U suprotnom, bojim se, izgubićemo sve - rekao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
Dualni sistem
Nadležni u Srpskoj planiraju da u ovoj godini sprovedu reformu srednjeg obrazovanja, a akcenat će biti stavljen na uvođenje dualnog sistema. Prema tom sistemu, planirano je da srednjoškolci u prvom razredu praksu u preduzeću imaju jedan, u drugom, dva, a u trećem tri dana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
