Danas je Krstovdan, dan strogog posta: Zašto valja jesti grožđe i vratiti dugove

Časni krst je pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, kada je bila na poklonjenju Hristovom grobu u Jerusalimu.

Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.

Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.

Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni krst i naredila je da se kopa zemlja.

Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo „Isus Nazarećanin, car Judejski“ i klinove kojima je bio prikovan za Krst.

Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.

Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.

Na vijest da je Časni Hristov krst pronađen, okupilo se mnoštvo naroda - svi su željeli da ga vide, dodirnu i cjelivaju.

Patrijarh Makarije odlučio je da podigne Krst na jedno uzvišenje. Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način pjeva na pravoslavnim liturgijama.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti.

Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.

I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu. Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

-Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju - odakle ga je na Golgotu, „hodeći bosonog i u bijednoj odeći, iznio car Iraklije“, zapisano je u „Ohridskom prologu“ vladike Nikolaja Velimirovića.

-Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utjehu celog hrišćanskog svijeta -, napisao je episkop Nikolaj.

Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.

Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.

Vjernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak. Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vjernici jedu samo hljeb i grožđe. Grožđe je simbol slatke pobjede, plodnosti i obilja i vjeruje se da će sve koji danas poste na ovaj način pratiti sreća i uspjeh cijele godine.

Svaki vjernik ovaj dan bi trebalo da provede u postu i molitvi, a za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta, pa su zato pred bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Vjerovanje kaže da je na ovaj dan dobro da se opere sav veš i kuća detaljno spremi kao i da danas treba da vratite sve dugove kako biste ušli čisti u narednu godinu.

U mnogim krajevima se ovog dana predskazuje i vrijeme - ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna. Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu, grmljavina plodnu godinu, a ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita. Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

Krstovdan se slavi dva puta godišnje - 18. januara i 27. septembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.