Ni nebo nije granica: Najveće misije u svemiru
Jula 1965. Mariner 4 postala je prva svemirska sonda koja je poslala fotografije nekog drugog svijeta iz svemira.
Pedeset godina kasnije, ne samo da brojne slične letjelice kruže oko Marsa, nego na njegovoj površini rade čak dva rovera, a u planu su i nove misije.
Takođe, po jedna letjelica kruži oko Merkura, Venere i Saturna, jedna je sletjela na kometu, jedna na jedan daleki satelit, a mnoštvo teleskopa ispituje dubine kosmosa.
Predstavljamo vam dvanaest najznačajnijih svemirskih misija:
Hayabusa 2
Udaljenost od Zemlje: Nedavno napustila orbitu Zemlje
Vreme provedeno u svemiru: Tri nedjelje
Kada je riječ o stručnjacima za asteroide, Japanci u tome prednjače. Prva misija Hayabusa donijela je 2010. uzorke asteroida Itokava.
Hayabusa 2, lansirana 3. decembra trebalo bi da se sretne sa drugim asteroidom, spusti sondu na njegovu površinu i jedan mali rover, koji će ispitivati teren. Međutim, za razliku od većine drugih misija na ovoj listi, letjelica bi trebalo da se vrati na Zemlju.
Gaia
Udaljenost od Zemlje: 1,5 miliona km
Vreme provedeno u svemiru: Godinu dana
Za savršen pogled na kosmos, potrebno je da se nađete u takozvanim Lagranžovim tačkama (L-tačke) u kojima gravitaciona dejstva većih tijela poništavaju centrifugalnu silu koja bi izbacila manje tijelo iz orbite.
U jednoj od tih tačaka, L2, nalazi se Gaia, kamera Evropske svemirske agencije, koja bi trebalo da napravi 3D mapu Mliječnog puta.
Najveća kamera koja je ikad plovila svemirom, bilježi pozicije, kretanje i promjene u svjetlosti svake zvijezde u galaksiji, a stručnjak je i za otkrivanje novih planeta, asteroida i supernovi.
Maven
Udaljenost od Zemlje: 225 miliona km
Vreme provedeno u svemiru: 13 mjeseci
Iako je svaka misija vezana za Mars vredna pomena, Maven je prva čiji je cilj pronalazak odgovora na pitanje: šta se desilo sa atmosferom na Crvenoj planeti.
Sve je više dokaza da je prije nekoliko miliona godina Mars bio topliji, vlažniji svijet sa gustom atmosferom. Maven mjeri ono što je od takve atmosfere ostalo i pomaže naučnicima da otkriju šta je pošlo naopako. Mars dobio još jednog pratioca
Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO)
Udaljenost od Zemlje: 384.400 km
Vrijeme provedeno u svemiru: Pet godina i šest mjeseci
Mjesec nikad nije izašao iz mode. Zapravo, mnoge misije pokušavaju da nađu odgovore na pitanja koja su postavljena nakon programa Apolo.
Tako LRO kruži oko našeg jedinog prirodnog satelita još od 2009. i mapira njegovu površinu. Istražite Mjesec iz fotelje
Nes Horizons
Udaljenost od Zemlje: 4,7 milijardi kilometara
Vrijeme provedeno u svemiru: devet godina
Lansirana u januaru 2006. New Horizons sonda Američke svemirske agencije upravo se probudila iz hibernacije i približava se svom cilju – Plutonu.
Ovaj daleki planetoid nalazi se na ivici Kojperovog pojasa i do sad nismo imali priliku da se bliže upoznamo s njim. To će se promjeniti u julu 2015. kada će New Horizons biti na najmanjoj udaljenosti od njegove površine. Pluton će uskoro biti "na dohvat ruke"
Venus Express
Udaljenost od Zemlje: 41,9 miliona km
Vrijeme provedeno u svemiru: devet godina
Sve misije dođu do svog kraja, pre ili kasnije, ali je Venus Express izdržala rekordno dugo. Ova sonda Evropske svemirske agencije je još od 2006. proučavala turbulentnu atmosferu Venere i trebalo je da bude okončana još prošle godine. Ipak, NASA je tek danas objavila da je letjelica ostala bez goriva i zauvijek utihnula.
Venera zbunila naučnike
Messenger
Udaljenost od Zemlje: 77 miliona km
Vrijeme provedeno u svemiru: 10 godina i četiri mjeseca
Ako je preživljavanje u blizini Venere teško, onda je u blizini Merkura još teže. Ipak, NASA letjelica Messenger kruži oko planete najbliže Suncu još od marta 2011. proučavajući ovu planetu.
Ona je opremljena keramičkim suncobranima koji je štite od vreline naše zvijezde, tako da na temperaturi od 450 stepeni Celzijusa, instrumenti uspijevaju da održe "sobnu" temperaturu.
Nevjerovatna je činjenica da je Messenger otkrio da na Merkuru, uprkos takvim vrelinama, ima leda. Miki Maus primjećen na Merkuru
Rosetta
Udaljenost od Zemlje: 510 miliona km
Vrijeme provedeno u svemiru: 10 godina i 9 mjeseci
Možda i najvažniji trenutak u nauci ove godine bilo je sletanje robota Philae na površinu komete 67P. Uprkos tome što je ova sonda izgubila energiju i pala u hibernaciju, očekuje se da će se probuditi kada se kometa približi Suncu.
U međuvremenu, Rosetta ostaje u orbiti komete, pa ćemo moći još mnogo toga da naučimo od ove misije. Istorijski uspjeh: Robot sletio na kometu
Opportunity rover
Udaljenost od Zemlje: 225 miliona km
Vrijeme provedeno u svemiru: 11 godina i pet mjeseci
Rover Curiosity je do te mjere zaokupio pažnju svijeta, da su mnogi zaboravili da drugi rover još odavno krstari površinom Marsa.
Od kako je sletio na Crvenu planetu 2004. Opportunity je prešao više od 40 kilometara i oborio rekord u vožnji van planete Zemlje. Trebalo je da traje samo godinu dana, ali je očigledno daleko izdržljiviji.
Nažalost, njegov rover blizanac Spirit utihnuo je u martu 2010.
Cassini Huygens
Udaljenost od Zemlje: 1,2 milijardi km
Vrijeme provedeno u svemiru: 17 godina
Mala evropska sonda Huygens se u januaru 2005. spustila na površinu Saturnovog mjeseca Titana. Slike koje je poslala, prije nego što su njene baterije "iscurjele" otkrile su mnoge tajne ovog neobičnog pejzaža.
Iako je Huygens sonda davno umrla, njen matični brod Cassini i dalje istražuje čuda ovog dalekog svijeta.
Soho
Udaljenost od Zemlje: 1,5 miliona km
Vrijeme provedeno u svemiru: 19 godina
Misija koja prati našu najbližu zvijezdu (Solar and Heliospheric Observatory) jedna je od najtrajnijih.
Osim što pomaže naučnicima da bolje razumiju dugoročne procese koji se odvijaju u ovoj ogromnoj nuklearki, podaci satelita takođe pomažu u predviđanju meteoroloških prilika.
Vojadžer 1
Udaljenost od Zemlje: 19,5 milijardi kilometara
Vrijeme provedeno u svemiru: 37 godina
Sa zlatnom pločicom sa ugraviranim porukama i zvucima Zemlje u sebi, Vojadžer 1 predstavlja usamljenog emisara čovječanstva u svemiru.
Vojadžer 1 i njegov naslednik Vojadžer 2 lansirani su 1977. Pokreću ih nuklearne baterije sa kompjuterima koji imaju svega 68 KB memorije, ali traju daleko duže nego što je bilo ko od naučnika očekivao.
Od kako su napustili Sunčev sistem, NASA je promenila naziv misije u Interstellar Mission.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.