Zašto jesen počinje 23. septembra, a ne 21. kao ostala godišnja doba?

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ilustracija

Službeni astronomski početak jeseni na sjevernoj Zemljinoj polutki – poznat kao jesenska ravnodnevnica ili ekvinocij – ove godine nastupa u srijedu, 23. septembra u 2 sata i 5 minuta po srednjoevropskom ljetnom vremenu.

Svake godine u septembru ponovo postavljamo isto pitanje: kada tačno počinje jesen, šta je zapravo ravnodnevnica i zašto proljeće, ljeto i zima dolaze 21. u mjesecu, a jesen tek 23.?

Dok astronomi tačan početak jeseni računaju u minutu na osnovu položaja Sunca, meteorolozi se drže jednostavnijeg sistema radi lakšeg praćenja statistike i klimatskih podataka, piše Punkufer.hr.

Tako meteorološka jesen počinje 1. septembra i traje do 30. novembra. Određuje se na osnovu fiksnih, cijelih kalendarskih mjeseci – septembra, oktobra i novembra – kako bi meteorolozi mogli lakše pratiti, upoređivati i voditi klimatsku statistiku.

Astronomska jesen počinje 22. ili 23. septembra, a završava 21. ili 22. decembra. Određuje se prema tačnom astronomskom trenutku jesenskog ekvinocija, odnosno ravnodnevnice, kada Sunce na nebeskoj sferi prelazi nebeski ekvator.

Službeni astronomski početak jeseni na sjevernoj Zemljinoj polutki ove godine nastupa u srijedu, 23. septembra u 2 sata i 5 minuta po srednjoevropskom ljetnom vremenu (CEST).

U tom trenutku Sunce na nebeskoj sferi prelazi nebeski ekvator sa sjevera prema jugu. Na dan ekvinocija Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu, dok dan i noć na cijeloj planeti traju gotovo podjednako – približno po 12 sati.

Šta je ravnodnevnica (ekvinocij)?

Riječ ekvinocij potiče od latinskih riječi aequus (jednak) i nox (noć), a naša riječ ravnodnevnica je prevedenica.

Tokom godine Zemljina osa rotacije nagnuta je pod uglom od oko 23,5 stepeni u odnosu na ravan njene putanje oko Sunca. Zbog tog nagiba tokom godine jedno područje, sjeverno ili južno, biva više izloženo Sunčevoj svjetlosti.

Međutim, dva puta godišnje – u proljeće i u jesen – Zemlja se na svojoj putanji nađe u položaju u kojem njena osa nije nagnuta prema Sunčevoj svjetlosti niti od nje. Sunčeve zrake tada padaju okomito na Zemljin ekvator, što rezultira time da obje polutke dobijaju jednaku količinu svjetlosti.

Iako naziv ravnodnevnica sugerira da dan i noć traju jednako, odnosno po 12 sati, zbog atmosferske refrakcije – lomljenja svjetlosti u Zemljinoj atmosferi – i načina na koji definiramo izlazak Sunca, na sam datum ekvinocija dan zapravo traje nekoliko minuta duže od noći.

Zašto jesen počinje 23. septembra?

U narodu je uvriježeno pravilo da godišnja doba počinju 21. u mjesecu, ali je astronomska stvarnost znatno dinamičnija. Prirodni razlozi leže u kombinaciji kalendarskih prilagodjavanja i zakona nebeske mehanike:

Zemljina godina ne traje tačno 365 dana: Zemlji je za puni krug oko Sunca potrebno oko 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45 sekundi. Naš kalendar to "kašnjenje" od gotovo šest sati svake godine kompenzira uvođenjem prijestupne godine svake četiri godine, dodavanjem 29. februara. Zbog toga se tačan trenutak ravnodnevnice svake godine pomjera za približno šest sati unaprijed, a prijestupne godine vraća za 24 sata unazad.

Eliptična putanja i Keplerovi zakoni: Zemljina putanja oko Sunca nije savršen krug nego elipsa. Prema Keplerovim zakonima, Zemlja se kreće brže kada je bliže Suncu, u januaru, a sporije kada je od njega udaljenija, u julu. Zbog toga godišnja doba na sjevernoj polutki ne traju jednako dugo – ljeto traje nešto duže od zime, što pomjera astronomske datume.

Variranje datuma: Jesenska ravnodnevnica na sjevernoj polutki ne pada uvijek 23. septembra. Zavisno od kalendarskog ciklusa i prijestupnih godina, jesen može početi 22. ili 23. septembra, a izuzetno rijetko čak 21. ili 24. septembra. Međutim, do kraja 21. stoljeća jesen će sve češće počinjati 22. septembra.

Takođe, vrijedi spomenuti da ni ostala godišnja doba ne počinju uvijek striktno 21. u mjesecu – ljetni solsticij često nastupa 20. ili 21. juna, proljetni ekvinocij u savremenije doba najčešće nastupa 20. marta, dok zimski solsticij varira između 21. i 22. decembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.