U nedjelju slavimo Mitrovdan: Šta nikako ne bi trebalo raditi na ovaj praznik

Mitrovdan je pred nama: Šta nikako ne bi trebalo raditi na ovaj praznik?

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u nedjelju, 8. novembra proslavljaju Mitrovdan, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju Solunskom. On je jedan od najpoštovanijih hrišćanskih svetitelja, a mnogi Srbi ga proslavljaju kao zaštitnika svog doma, odnosno krsnu slavu.

Ovaj dan u srpskom narodu ima posebno mjesto, ne samo zato što je jedna od češćih krsnih slava, već i zbog brojnih običaja i vjerovanja koja se prenose s koljena na koljeno.

Mitrovdan se u narodnoj tradiciji smatra svojevrsnom granicom između jeseni i zime. Nekada su se upravo oko ovog datuma završavali veliki poljski radovi, ljudi su se vraćali svojim kućama, a domaćinstva pripremala za hladnije dane. Zbog toga se za ovaj praznik vezuju brojna pravila o tome šta bi trebalo, a šta ne bi trebalo raditi.

Ko je bio Sveti Dimitrije i zašto se slavi Mitrovdan?

Sveti velikomučenik Dimitrije živio je u Solunu krajem trećeg i početkom četvrtog vijeka. Prema hrišćanskom predanju, bio je rimski vojni zapovjednik koji nije želio da se odrekne svoje vjere niti da progoni hrišćane, zbog čega je zatvoren i pogubljen po naređenju cara Maksimijana.

Hrišćani su ga tajno sahranili, a na mjestu njegovog groba kasnije je podignut hram. Sveti Dimitrije postao je zaštitnik Soluna, a naziva se i Mirotočivi zbog predanja o čudesnom mirisu i mirotočenju njegovih moštiju.

Zašto se uoči Mitrovdana ostaje kod kuće?

Jedno od poznatijih narodnih vjerovanja vezanih za Mitrovdan odnosi se na noć uoči praznika.

Vjerovalo se da onaj ko ovu noć ne provede u svom domu neće imati svoj mir tokom godine, već će često noćivati kod drugih ljudi. Zbog toga se ovaj običaj nekada posebno poštovao, a porodice su nastojale da se okupe pod svojim krovom.

Mitrovdan je, prema starom narodnom shvatanju, praznik koji simbolizuje povratak domu, porodično zajedništvo i pripremu za zimu.

Na Mitrovdan se ne grde djeca

Za ovaj praznik vezuje se i neobično vjerovanje koje se posebno odnosi na najmlađe.

U narodu se govorilo da djecu na Mitrovdan ne treba grditi, čak ni kada su nestašna ili naprave neku štetu. Vjerovalo se da će, ako ih roditelji tog dana prekorijevaju, biti nemirna i neposlušna tokom cijele naredne godine.

 

Zbog toga se savjetovalo da se na ovaj dan djeci više prašta, da se izbjegavaju svađe i da u kući vladaju mir i dobro raspoloženje.

„Hajdučki rastanak“ – šta znači stara narodna izreka?

Sigurno ste čuli narodnu izreku: „Mitrovdanak – hajdučki rastanak, Đurđevdanak – hajdučki sastanak“.

Ona potiče iz vremena kada su se hajduci pred dolazak zime razilazili i odlazili kod svojih jataka, gdje su provodili hladne mjesece. Ponovo su se okupljali na proljeće, oko Đurđevdana, kada su vremenski uslovi omogućavali povratak u šume i nastavak hajdučkog života.

Tako je Mitrovdan u narodnom kalendaru označavao završetak jednog godišnjeg ciklusa i početak zimskog perioda, ali i kraj velikih poljskih poslova.

Poljoprivrednici su privodili kraju radove na njivama, pripremali zimnicu, sređivali dvorišta i obezbjeđivali dovoljno hrane za stoku.

Postojao je i običaj da se na ovaj dan završavaju dogovoreni poslovi sa nadničarima i slugama, kojima su isticali ugovori, dok su se za naredni period angažovali novi radnici.

Prema narodnom vjerovanju, nije bilo dobro ostavljati velike poslove za period poslije Mitrovdana, jer se smatralo da zima može stići iznenada.

Kako se proslavlja Mitrovdan?

Porodice koje slave Svetog Dimitrija odlaze u crkvu, pale slavsku svijeću i uz molitvu obilježavaju praznik, uz slavski kolač i žito. U skladu sa običajima i mogućnostima pripremaju i svečanu slavsku trpezu.

Ove godine Mitrovdan pada u nedjelju, pa je slavska trpeza mrsna.

Za mnoge porodice ovaj praznik je prije svega prilika da se okupe, dočekaju rodbinu i prijatelje i u porodičnom okruženju obilježe dan posvećen svom svetitelju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.