Evo šta znači ako na Miholjdan bude grijalo sunce

Miholjdan, ili dan svetog arhangela Mihaila (Svetog Mihajla), slavi se svake godine 12. oktobra po novom (25. oktobra po starom) kalendaru.

Ovaj praznik, koji narod često zove i jesenji Sveti Aranđel, označava vrijeme kada se ljeto konačno oprašta, a priroda prelazi u mirniji, zlatni dio godine – Miholjsko ljeto.

Porijeklo i značenje praznika 

Sveti arhangel Mihailo u hrišćanstvu je vođa nebeskih sila, zaštitnik vjere i pravednosti, onaj koji stoji „na desnici Božijoj“. U narodnoj tradiciji, Miholjdan je povezan sa svjetlošću, suncem i toplinom, jer se vjeruje da upravo tada Bog šalje posljednje tople dane prije zime — poznate kao Miholjsko ljeto.

Najvažniji običaji su:

• Paljenje svijeće u čast svetog Mihaila i molitva za zdravlje i blagostanje doma.
• Domaćice su spremale molitvenu trpezu, obično bez mesa - sa pogačom, medom, orasima i vinom.
• Vjerovalo se da se duše umrlih tada nalaze blizu svijeta živih, pa su ljudi posjećivali grobove svojih najmilijih.
• Stariji su govorili da kakvo je vrijeme na Miholjdan, takva će biti i jesen – ako je toplo i vedro, biće dugotrajno lijepo vrijeme.

Narodni običaji i vjerovanja

Na Miholjdane, domaćinstva su se nekada okupljala oko ognjišta, pripremala svečani ručak i zahvaljivala na plodovima ljeta i bogatoj žetvi. Bio je to dan mira, blagosti i porodične sloge.

Šta ne valja raditi na Miholjdan

Kao i za mnoge velike praznike, uz Miholjdan su vezana brojna narodna upozorenja i zabrane. Smatralo se da sve što se tog dana uradi „u žurbi ili bez mira“, ne donosi dobar ishod.

Poseban dio ovog praznika je i pojava toplih dana u oktobru – tzv. Miholjsko ljeto. Kaže se da ga sveti Mihailo „daje ljudima da završe poslove na polju i u kući, prije nego što stigne prava zima“. Ti dani su simbol Božije milosti i prilika da se čovjek zahvali na svemu što ima, prenosi Kurir.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.