Za san, opuštanje i njegu kože: Zašto mnogi biraju kamilicu

Gotovo da nema domaćinstva u kojem se bar jednom nije skuvala šolja čaja od kamilice. Mnogi je povezuju sa djetinjstvom, prehladom ili bolovima u stomaku, ali ova skromna biljka ima mnogo širu primjenu.

Iako sve češće posežemo za egzotičnim biljkama i skupim suplementima, kamilica i dalje ostaje jedan od najpoznatijih prirodnih saveznika.

Kamilica (Matricaria chamomilla) pripada porodici glavočika i rasprostranjena je širom Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Raste na osunčanim livadama, pored puteva i na zapuštenim površinama, a zbog svojih svojstava vijekovima se i uzgaja. Njeni bijeli cvjetovi sa žutim središtem lako su prepoznatljivi, a kao ljekoviti dio biljke najčešće se koriste potpuno otvorene cvjetne glavice.

Prirodni saveznik koji se koristi vijekovima

Kamilica sadrži flavonoide, antioksidanse, eterična ulja i druga bioaktivna jedinjenja, zbog čega se tradicionalno koristi za umirivanje različitih tegoba. Posebno je poznata po umirujućem dejstvu, a određena jedinjenja, poput apigenina, proučavaju se zbog mogućeg uticaja na opuštanje i san.

Zato mnogi i danas biraju šolju toplog čaja od kamilice pred spavanje ili nakon napornog dana.

Za šta se sve koristi kamilica?

Kamilica se tradicionalno koristi kod:

blagih stomačnih grčeva, nadimanja i mučnine,
tegoba sa varenjem,
menstrualnih bolova,
napetosti i stresa,
manjih iritacija kože,
ispiranja usne duplje i desni.

Obloge natopljene čajem od kamilice često se koriste za umirivanje nadražene kože, dok se u narodnoj medicini primjenjuje i u obliku kupki.

Kamilica i njega kože

Blagotvorna svojstva kamilice odavno su prepoznata i u kozmetici. Njen ekstrakt nalazi se u brojnim kremama, losionima, kupkama i šamponima, posebno u proizvodima namijenjenim osjetljivoj koži.

Nekada se kosa ispirala čajem od kamilice kako bi dobila prirodan sjaj i nešto svjetliju nijansu, dok su kupke sa kamilicom bile čest dio tradicionalne njege.

I prirodni preparati zahtijevaju oprez

Iako se kamilica uglavnom smatra bezbjednom, nije pogodna za svakoga. Osobe alergične na biljke iz porodice glavočika, poput ambrozije, hrizantema ili nevena, mogu razviti alergijsku reakciju i na kamilicu.

Oprez je potreban i kod osoba koje koriste određene lijekove, posebno one koji utiču na zgrušavanje krvi, pa je prije redovne upotrebe biljnih preparata dobro posavjetovati se sa ljekarom.

U vremenu kada često tragamo za skupim i egzotičnim rješenjima, lako zaboravljamo na biljke koje su nam oduvijek bile nadohvat ruke. Kamilica je upravo jedan od takvih primjera – skromna, poznata generacijama i danas prisutna kako u tradicionalnoj upotrebi, tako i u savremenim istraživanjima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.