Foto: freepik.com
| Ilustracija
LONDON – Ultra-prerađena hrana (UPF) više podsjeća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahtijeva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Istraživači ističu da postoje brojne sličnosti između ultra-prerađene hrane i duvanskih proizvoda, prije svega u:
Kako prenosi Gardijan, ove karakteristike čine da UPF proizvodi imaju više zajedničkog sa cigaretama nego sa minimalno prerađenom hranom.
UPF proizvodi obuhvataju, između ostalog:
Ovi proizvodi često sadrže:
a prehrambena industrija ih, prema navodima studije, projektuje tako da podstiču prekomjernu i ponavljanu konzumaciju.
Autori studije upozoravaju da marketinške tvrdnje kao što su:
predstavljaju oblik takozvanog „zdravstvenog pranja“, koje podsjeća na propagandu filtera za cigarete iz pedesetih godina prošlog vijeka.
- Mnogi UPF proizvodi dijele više karakteristika sa cigaretama nego sa minimalno prerađenim voćem ili povrćem i stoga zahtijevaju regulaciju srazmjernu rizicima po javno zdravlje koje predstavljaju - zaključili su istraživači u radu objavljenom u naučnom časopisu Milbank Quarterly.
Profesorka i klinički psiholog specijalizovan za zavisnosti, Ešli Girhart, istakla je iskustva svojih pacijenata.
- Osjećaju zavisnost od ovih proizvoda, žude za njima, znaju da su štetni, ali ne mogu da prestanu – slično kao sa cigaretama - rekla je ona.
Autori studije smatraju da bi regulatorne mjere mogle da uključe:
uz pomjeranje fokusa sa isključive odgovornosti pojedinca na odgovornost industrije, što je strategija koja je ranije primijenjena u kontroli duvana.
Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da poređenje ultra-prerađene hrane sa cigaretama može biti pretjerano, jer UPF proizvodi ne izazivaju farmakološku zavisnost kao nikotin.
Kako ističu, ključno je napraviti razliku između:
Direktor organizacije „Amref Health Africa“, Gitindži Gitahi, upozorava da rastuća konzumacija ultra-prerađene hrane stavlja dodatni pritisak na zdravstvene sisteme, posebno u zemljama sa slabom regulacijom.
- Bez javno vođenih intervencija, rizikujemo kolaps zdravstvenih sistema zbog nezaraznih bolesti - poručio je Gitahi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.