Da li često zadrijemate poslije ručka? Popodnevno spavanje može biti rani znak ozbiljne bolesti mozga

Učestalo i nenamjerno uspavljivanje tokom dana kod starijih osoba povezano je sa većom stopom razvoja moguće ili vjerovatne demencije. Naučnici, međutim, naglašavaju da popodnevno drijemanje nije dokazani uzrok ove bolesti.

Kratka popodnevna drijemka mnogima pomaže da povrate energiju, naročito poslije neprospavane noći. Međutim, nova studija ukazuje na to da bi iznenadna potreba za čestim spavanjem tokom dana kod starijih ljudi mogla biti signal promjena koje se dešavaju u mozgu.

Istraživači su pratili 995 osoba starijih od 65 godina, od kojih na početku istraživanja nijedna nije bila svrstana u grupu sa mogućom ili vjerovatnom demencijom.

Tokom praćenja, koje je u prosjeku trajalo oko pet godina, takva klasifikacija zabilježena je kod 417 učesnika.

Koji način drijemanja je privukao pažnju naučnika?

Osobe koje su drijemale svakodnevno ili tokom većine dana imale su 48 odsto višu stopu razvoja moguće ili vjerovatne demencije u odnosu na učesnike koji nikada ili veoma rijetko spavaju tokom dana.

Nenamjerno uspavljivanje bilo je povezano sa 39 odsto višom stopom, dok je kod učesnika koji su obično drijemali najviše pola sata zabilježena 40 odsto viša stopa.

Ovi procenti predstavljaju relativnu razliku između posmatranih grupa i ne znače da će osoba koja često drijema sigurno dobiti demenciju.

Povezanost je ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir godine, pol, obrazovanje, pušenje, tjelesnu masu, zdravstveno stanje i karakteristike noćnog sna.

Da li kratka drijemka izaziva demenciju?

Ne. Istraživanje je opservaciono, što znači da može pokazati povezanost između određenih pojava, ali ne može dokazati šta je uzrok, a šta posljedica.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste da promjene u mozgu koje utiču na pamćenje istovremeno povećavaju dnevnu pospanost.

U tom slučaju često drijemanje ne bi izazivalo demenciju, već bi moglo predstavljati jedan od ranih pokazatelja zdravstvenih promjena.

Potreba za dnevnim snom može biti i posljedica lošeg noćnog odmora, apneje u snu, određenih lijekova, depresije ili drugih zdravstvenih problema.

Kada je potrebno obratiti se ljekaru?

Povremena kratka drijemka, naročito poslije loše prospavane noći, sama po sebi nije razlog za zabrinutost.

Ipak, pažnju bi trebalo obratiti kada starija osoba iznenada počne da zaspi tokom dana mnogo češće nego ranije, naročito ako se istovremeno pojavljuju:
- Zaboravnost koja ometa svakodnevne aktivnosti.
- Zbunjenost ili teškoće sa snalaženjem.
- Promjene raspoloženja i ponašanja.
- Problemi sa govorom ili pronalaženjem riječi.
- Izražena dnevna pospanost uprkos dovoljno dugom noćnom snu.

Ovakve promjene ne moraju ukazivati na demenciju, ali predstavljaju dobar razlog za razgovor sa ljekarom i provjeru mogućih uzroka.

Najvažniji zaključak istraživanja nije da dnevni san treba izbjegavati, već da promjene u ustaljenim navikama spavanja ne treba olako zanemariti. To je posebno važno kada drijemanje postane svakodnevno, nenamjerno i praćeno poteškoćama sa pamćenjem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.