Zdravlje
Foto: ilustracija
Iako se mnogo govori o tome koliko sati sna je potrebno organizmu, vrijeme odlaska na spavanje jednako je važno za kvalitet odmora i očuvanje zdravlja.
Stručnjaci upozoravaju da redovno odlaženje na spavanje nakon ponoći može nepovoljno uticati na cirkadijalni ritam, prirodni unutrašnji sat organizma koji reguliše periode budnosti i pospanosti, ali i brojne druge procese u tijelu.
Iako ne postoji jedno idealno vrijeme za odlazak u krevet koje odgovara svima, ljekari ističu da problem može nastati kada se vrijeme spavanja dugoročno ne podudara sa prirodnim ritmom organizma.
KAKO KASNO LIJEGANjE UTIČE NA ORGANIZAM?
Na cirkadijalni ritam posebno utiču svjetlost i tama, a važnu ulogu u regulisanju ciklusa spavanja i budnosti imaju hormoni melatonin i kortizol.
Melatonin organizmu šalje signal da je vrijeme za spavanje, zbog čega njegov nivo raste tokom večeri, dok se kortizol povećava u ranim jutarnjim časovima i priprema tijelo za buđenje.
Ljekar Aleks Dimitriju upozorava da odlazak na spavanje nakon ponoći može značiti pokušaj uspavljivanja u trenutku kada nivo melatonina već počinje da opada, dok se približavanjem jutra povećava nivo kortizola.
ZAŠTO JE VAŽAN DUBOKI SAN?
Jedna od najvažnijih faza spavanja je duboki san, tokom kojeg se organizam fizički oporavlja, obnavlja tkiva i obavlja brojne procese važne za funkcionisanje mozga.
Najveći dio dubokog sna odvija se u prvoj polovini noći, zbog čega ljekari upozoravaju da veoma kasno odlaženje u krevet može uticati na njegovo trajanje.
Nedostatak ove faze sna može dovesti do toga da se osoba budi umorna i nedovoljno odmorna, čak i kada je u krevetu provela dovoljan broj sati.
Stručnjaci navode da dugotrajna neusklađenost cirkadijalnog ritma može biti povezana sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa dva, gojaznosti i depresije.
Redovno kasno lijeganje može doprinijeti i problemima sa spavanjem, uključujući nesanicu.
KAKO POBOLjŠATI KVALITET SNA?
Ljekari savjetuju održavanje redovnog rasporeda odlaska na spavanje i buđenja, uključujući i vikende, kako bi se organizam navikao na stabilan ritam.
Posebno se preporučuje boravak na prirodnom svjetlu u jutarnjim časovima, jer na taj način organizam lakše reguliše svoj unutrašnji sat.
U večernjim časovima korisno je prigušiti osvjetljenje i smanjiti upotrebu telefona, računara i drugih ekrana sat ili dva prije odlaska u krevet.
Takođe, preporučuje se izbjegavanje kofeina u kasnim poslijepodnevnim satima i alkohola kao sredstva za lakše uspavljivanje. Iako alkohol može ubrzati zaspivanje, on tokom noći može narušiti kvalitet sna.
Važnu ulogu imaju i uslovi u spavaćoj sobi. Prostorija ne bi trebalo da bude pretopla, jer nešto niža temperatura pogoduje prirodnom padu tjelesne temperature koji prethodi uspavljivanju.
NE POSTOJI IDEALNO VRIJEME ZA SVE
Stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalno najbolje ili najgore vrijeme za odlazak na spavanje, jer su neki ljudi prirodno skloniji ranijem, a drugi kasnijem ritmu.
Najveći problem nastaje kada osoba redovno odlazi na spavanje veoma kasno, a istovremeno mora rano da ustaje, ili kada je njen raspored spavanja dugoročno u neskladu sa prirodnim potrebama organizma.
Zbog toga je, osim dovoljnog broja sati sna, važno voditi računa i o vremenu odlaska u krevet, kao i o redovnosti spavanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
