Topla ili hladna kafa: Koja bolje prija stomaku?

Ako birate između tople ili hladne kafe, odgovor zavisi od jedne stvari koju rijetko ko provjerava: kako vam reaguje stomak. Hladna kafa je nježnija za varenje. Topla vas budi jače i nosi više antioksidanasa. To je suština.

Svijet godišnje popije preko 400 milijardi šoljica kafe. Iza svake stoji mali ritual: predah, razgovor, pet minuta samo za sebe. Jedno istraživanje je čak povezalo kafu sa osjećajem ljubaznosti i boljeg raspoloženja u društvu.

Ledeni napitak se priprema sa hladnom vodom i dužim potapanjem. Taj postupak izvlači manje gorkih i nadražujućih jedinjenja. Zato hladna kafa djeluje blaže, posebno ako imate refluks ili osjetljivo varenje.

Tu dolazi iznenađenje. pH tople i hladne kafe je skoro isti, kreće se od oko 4,85 do 5,13. Znači da razlika nije u samoj kiselosti tečnosti, već u vrsti kiselina i jedinjenja koja topla voda jače oslobađa.

Topla kafa i antioksidansi

Topla kafa nosi više antioksidanasa i tijelo uz nju upija nešto više korisnih jedinjenja. To je njena glavna prednost. Ako pijete kafu zbog energije i zaštitnih sastojaka, topla verzija radi bolje. Vruća priprema izvlači više korisnih biljnih jedinjenja nego potapanje u hladnoj vodi.

Slično pokazuje i studija autora Raoa i Fulera objavljena u časopisu „Scientific Reports“, istraživanje o kiselosti i antioksidansima u toploj i hladnoj kafi, gdje topla priprema bilježi veću antioksidativnu aktivnost uz vrlo sličan pH.

Šta sve kafa sadrži

Zrno nije samo kofein. Sadrži vitamine B grupe, kalijum, riboflavin i oko hiljadu različitih biljnih jedinjenja. Uz to, kafa je jedan od najjačih izvora antioksidanasa u svakodnevnoj ishrani. Zato i mala šoljica vrijedi više nego što izgleda.

Za osobe sa refluksom ili osjetljivim želucem hladna kafa je obično bolji izbor jer manje nadražuje. U ostalim slučajevima topla kafa donosi više antioksidanasa, pa je za zdrav stomak praktičniji izbor.

Ono što mijenja cijelu priču

Evo dijela koji mijenja cijelu priču. Birali vi toplu ili hladnu kafu, dodaci je mogu pretvoriti u desert. Šećer, sirupi i šlag brišu zdrave strane i pune kafu praznim kalorijama. Najveću štetu ne pravi sama kafa, već ono što sipate u nju.

Zato držite mjeru. Tri do četiri šoljice dnevno su razumna granica za većinu odraslih. Preko toga dobijate nervozu, lošiji san i ubrzan rad srca, a ne više energije.

Ne nužno. Količina kofeina zavisi od vrste zrna, mljevenja i dužine potapanja, a ne od temperature napitka.

Za većinu zdravih odraslih granica je oko 3 do 4 šoljice. Preko toga rastu nemir, nesanica i ubrzan puls.

Kod osjetljivih osoba može pojačati kiselinu i nelagodu. Tada pomaže blaža hladna kafa ili kafa uz manji obrok.

A vi, pijete li je vruću sa šporeta ili isključivo ledenu, i da li ste primijetili razliku na svom stomaku?

- Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara.,prenosi Krstarica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.