Foto: Tanjug
NjUJORK – Njujorška biblioteka, jedna od najznačajnijih svjetskih institucija za očuvanje i razvoj kulture, nauke i istorije, među brojnim dragocjenostima čuva i pisma Nikole Tesle upućena njegovom prijatelju – arhitekti Stenfordu Vajtu, povodom izgradnje laboratorije i tornja u Vordenklifu na Long Ajlendu.
Biblioteka na Petoj aveniji, New York Public Library, koju godišnje posjeti oko osam miliona turista, čuva šest Teslinih pisama, kao i četiri kartice sa Teslinim potpisom kojim se odjavljivao na izlasku, a na kojima je navedeno i da je tada živio u hotelu "Valdorf Astorija".
Tri pisma su napisana arhitekti Stenfordu Vajtu, koji je projektovao neke od glavnih njujorških simbola, dok su tri upućena američkom pronalazaču Bendžaminu Misneru, povodom knjige koju je pisao o Teslinom radu na radio-dinamici i razvoju uređaja na daljinsko upravljanje.
Prema riječima Branimira Jovanovića, nekadašnjeg direktora Muzeja Nikole Tesle u Beogradu, biblioteka je za Teslu bila važno mjesto jer mu je nudila pristup velikom obimu literature za istraživanja i analize – „više socijalne prirode, a na osnovu kojih je davao i danas zadivljujuća predviđanja“.
Istovremeno, biblioteka je bila i utočište, zbog blizine Brajant parka, gdje je Tesla u poznijim godinama provođio vrijeme hraneći golubove – svoje vjerovatno jedino pravo društvo.
„Iza biblioteke je Brajant park, gdje se 1917. godine Tesla izgubio tokom primanja zlatne Edisonove medalje, a pronađen je kako hrani golubove. Očigledno, od tog priznanja mu je bilo važnije da ispuni dužnost prema tim divnim pticama“, dodaje Jovanović.
Tesla je bio redovan posjetilac biblioteke, što je posebno došlo do izražaja poslije 1900. godine i gradnje Vordenklifskog tornja, za koji mu je finansijsku podršku dao Dž. P. Morgan. Tesla je odatle često odlazio do kuće Morgana, gdje je objašnjavao značaj svog projekta.
Jovanović ističe da je Tesla, analizirajući podatke, predvideo nestabilnost u kojoj danas živimo, i upozoravao da razvoj civilizacije ne može počivati samo na rješavanju materijalnih problema, već i na rješavanju duhovnih i moralnih pitanja.
Teslina pisma u NYPL
Pisma se čuvaju na Odjeljenju rukopisa i arhivske građe i potiču iz perioda 1895–1915. Među njima su pisma Vajtu u vezi sa projektom Wardenclyffe, kao i prepiska sa inženjerom Bendžaminom Misnerom o Teslinim eksperimentima sa radio-dinamikom i uređajima na daljinsko upravljanje. Kolekcija uključuje i četiri karte za biblioteku i beleške potpisane Teslinom rukom.
Tesla je u pismima Vajtu zahvaljivao na prijateljskom interesovanju i obavještavao ga o planovima za izgradnju tornja i laboratorije, uključujući procjene o dimenzijama i projektovanju, a pisma svjedoče i o njegovoj metodičnoj analizi i prijateljskim odnosima.
NYPL, osnovana 1895. godine, smještena u velelepnoj Švarcmanovoj zgradi sa dva mermerna lava na ulazu – Strpljenje i Hrabrost, posjeduje 55 miliona knjiga, mapa, fotografija, filmova, mikrofilmova, rukopisa i druge arhivske građe. Biblioteka čuva i zbirku srednjovjekovnih i renesansnih rukopisa sa iluminiranim manuskriptima, molitvenicima, biblijama i klasičnim djelima.
Serijal „Tesla čovjek budućnosti“ realizuje se povodom 170 godina Teslinog rođenja i obuhvata priče o Tesli u SAD – od Nacionalne kuće slavnih pronalazača, Smitsonijana i Kolumbija univerziteta, do Long Ajlenda, laboratorije i Vordenklifskog tornja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike