Naučnik razbio mit o Apolu 11: Evo zašto se na fotografijama sa Mjeseca ne vide zvijezde

Jedna od najpoznatijih teorija zavjere na svijetu glasi da su Sjedinjene Američke Države lažirale slijetanje na Mjesec.

Jedan od najčešće ponavljanih „argumenata“ pristalica ove teorije jeste tvrdnja da se na fotografijama astronauta Nila Armstronga i Baza Oldrina ne vide zvijezde.

Tim povodom oglasio se poznati američki astrofizičar, pisac i popularizator nauke Nil deGras Tajson, koji je objasnio da odgovor nema nikakve veze sa zavjerama, već sa osnovama fotografije.

Teorija koja decenijama izaziva rasprave

Tvrdnja da ljudi nikada nisu sletjeli na Mjesec jedna je od najrasprostranjenijih teorija zavjere. Priča je godinama podsticala maštu javnosti jer objedinjuje tehnološka dostignuća, Hladni rat, svemirsku trku i veliki državni projekat SAD.

Ipak, uprkos njenoj popularnosti, za ovu teoriju ne postoje naučni dokazi.

Gostujući u podkastu „StarTalk“, Tajson se osvrnuo na čestu tvrdnju da nedostatak zvijezda na fotografijama dokazuje da slijetanja nije bilo.

– Postoje ljudi koji su uvjereni da nikada nismo sletjeli na Mjesec. Pogledaju fotografije Armstronga i Oldrina i kažu: „Znamo da bi se zvijezde trebalo da vide, a na fotografijama ih nema. Dakle, nismo bili na Mjesecu.“ Kao da NASA ne bi znala da doda zvijezde na fotografije da je sve bilo lažirano – rekao je Tajson.

U šaljivom tonu dodao je:

– Zar mislite da su ljudi u NASA bili toliko nesposobni?

Jednostavno naučno objašnjenje

Prema Tajsonovim riječima, razlog zbog kojeg se zvijezde ne vide leži u načinu na koji funkcioniše foto-aparat.

– Površina Mjeseca bila je izuzetno osvijetljena Suncem, zbog čega je kamera bila podešena za snimanje veoma jakog svjetla. U takvim uslovima nije mogla da zabilježi mnogo slabiju svjetlost zvijezda – objasnio je on.

Drugim riječima, kamera je bila podešena tako da pravilno eksponira osvijetljenu površinu Mjeseca i bijele skafandere astronauta. Zvijezde su, u poređenju s tim, bile suviše slabi izvori svjetlosti da bi se pojavile na fotografijama.

Taj princip može se uporediti sa fotografisanjem jake stone lampe ispred sitnih LED svjetala – ako je ekspozicija podešena za lampu, pozadinska svjetla neće biti vidljiva. Ako se, pak, kamera podesi za slabija svjetla, jaka lampa će potpuno „spaliti“ fotografiju.

Brojni dokazi o slijetanju na Mjesec

Osim ovog fotografskog objašnjenja, postoji i veliki broj drugih dokaza koji potvrđuju da su misije „Apolo“ zaista sletjele na Mjesec.

Među njima su svjedočenja astronauta, brojne fotografije Zemlje snimljene iz svemira, uključujući čuvenu fotografiju „Earthrise“, kao i činjenica da je u programu „Apolo“ učestvovalo više hiljada inženjera, naučnika i drugih zaposlenih u NASA.

Da je slijetanje bilo lažirano, svi oni bi morali decenijama da čuvaju istu tajnu bez ijednog vjerodostojnog dokaza o navodnoj prevari.

Šta je rekao SSSR?

Jedan od najjačih argumenata protiv ove teorije zavjere jeste stav tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Tokom Hladnog rata SSSR je bio najveći rival SAD u svemirskoj trci i imao je najviše razloga da ospori uspjeh misije „Apolo 11“.

Ipak, iako je izgubio trku za prvo slijetanje čovjeka na Mjesec, Sovjetski Savez nikada zvanično nije tvrdio da su američka slijetanja na Mjesec bila lažirana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.