Najduža godina ikada imala je 455 dana: Razlog je poprilično bizaran

Zamislite da živite u vremenu kada je bilo gotovo nemoguće pratiti godišnja doba jer kalendar nije odgovarao stvarnosti. Upravo sa ovim problemom su se suočavali stari Rimljani, a sam Julije Cezar je pokušao da riješi zabunu u proračunu.

 U prvom vijeku prije nove ere rimski kalendar je bio toliko neprecizan da je, na primjer, sezona žetve po njemu dolazila u vrijeme kada usjevi nisu bili ni blizu zrelosti. Ovaj drevni kalendar, zasnovan na lunarnim ciklusima i poljoprivrednim radovima, sastojao se od 10 mjeseci i ukupno 304 dana, dok su dva zimska mjeseca potpuno izostavljena iz računanja.

Kako objašnjava istoričarka Helen Periš sa Univerziteta u Redingu, Rimljani su jednostavno ignorisali period kada nije bilo poljoprivrednih aktivnosti. Ali takav pristup je brzo doveo do problema sa sinhronizacijom godišnjih doba.

Drugi rimski kralj, Numa Pompilije, uveo je promjene 731. prije Hrista, dodajući januar i februar za pokrivanje zimskog perioda. Zbog sujeverja je izbjegavao parne brojeve, pa je kalendar produžio na 355 dana. Uprkos ovom prilagođavanju, neslaganje se nastavilo. Godine 200. pne skoro potpuno pomračenje Sunca, koje je trebalo da se desi u martu, zabilježeno je tek u julu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.