Muzeji u Glazgovu uklonili mumije jer nisu dale pristanak da budu izložene: Odluka izazvala buru

Muzej i umjetnička galerija Kelvingrouv u Glazgovu uklonili su iz javne postavke mumificirano tijelo sveštenika po imenu Neht, mumificiranu desnu šaku pronađenu u Dolini kraljeva u Luksoru, mumificiranu mušku glavu i mumificirano desno stopalo.

Dobrotvorna organizacija Glasgow Life, koja upravlja ovim prostorom u ime Gradskog vijeća Glazgova, saopštila je da odluka „odražava savremenu muzejsku praksu“, posebno imajući u vidu nepostojanje „saglasnosti preminulih“.

Prekriveno tijelo Šep-en-hor

Sličnu odluku donio je i muzej Hanterijan, kojim upravlja Univerzitet u Glazgovu. U okviru nastojanja da postane etički odgovornija ustanova, muzej više neće izlagati ljudske ostatke porijeklom izvan Velike Britanije na način koji ih čini neposredno dostupnim javnosti. U skladu sa tom odlukom, prekriveno je i mumificirano tijelo Šep-en-hor, koje se u muzejskoj zbirci nalazi još od 1820. godine. Njeno tijelo smješteno je u djelimično otvorenom sarkofagu, ali je muzej odlučio da ga više ne prikazuje posjetiocima, uz obrazloženje da „zaslužuje privatnost i poslije smrti“.

Odluke su izazvale različite reakcije. Među kritičarima je i škotski konzervativni poslanik Mardo Frejzer, prenosi Sky News.

„Muzeji u Glazgovu trebalo bi da predstavljaju našu istoriju, a ne da je tiho uklanjaju kako bi udovoljili najnovijem trendu političke korektnosti“, izjavio je on.

S druge strane, predsjednica organizacije Egyptology Scotland, Kler Gilmur, kaže da odluka nije bez presedana i da je povezana sa promjenama u načinu na koji se danas posmatraju ljudski ostaci u muzejskim zbirkama. Kao primjer navela je sličan slučaj iz Mančestera, gdje je nedavno iz muzejske postavke uklonjeno mumificirano tijelo.

Prema njenim riječima, tokom protekle decenije sve više se raspravlja o tome kako egipatske mumije izlagati na etičan i obazriv način.

„Mnogi muzeji čuvaju ove ostatke zahvaljujući prikupljanju predmeta tokom 19. i početkom 20. vijeka, a njihove politike razvijale su se tako da odražavaju savremenu nelagodu u vezi sa takvom praksom“, objasnila je.

Ona je dodala da se medijska pažnja uglavnom usmjerila na pitanje saglasnosti za izlaganje, iako je riječ o mnogo širem problemu.

„Promjene u zakonodavstvu naglašavaju da ljudske ostatke ne treba tretirati kao predmete“, rekla je ona.

Kako je objasnila, etičko čuvanje, korišćenje i izlaganje takvih ostataka podrazumijeva i njihovo odvajanje od ostalih eksponata, postavljanje upozorenja kako bi posjetioci znali šta će vidjeti, kao i pružanje informacija o okolnostima u kojima su ostaci dospjeli na sadašnju lokaciju.

Gilmurova je istakla da muzeji čuvaju zbirke i za buduće generacije, zbog čega promjene društvenih stavova mogu zahtijevati preispitivanje postojećih pravila.

Ona smatra da je odluka donesena u dobroj namjeri i naglašava da nije nužno trajna.

Organizacija Glasgow Life upravlja i drugim kulturnim ustanovama u gradu, među kojima su muzej Riversajd, zbirka Burel i Galerija moderne umjetnosti.

Iz ove organizacije naveli su da odluka o uklanjanju ljudskih ostataka odražava savremenu muzejsku praksu. Pozvali su se i na revidirani etički kodeks Međunarodnog savjeta muzeja (ICOM), objavljen u junu 2026. godine, u kojem se navodi da muzeji treba da poštuju urođeno dostojanstvo ljudskih ostataka i podstiču poštovanje njihovog značaja.

Ipak, ova promjena ne predstavlja opšti pristup svih muzeja u Škotskoj. Iz organizacije National Museums Scotland poručili su da trenutno ne planiraju nikakve promjene u načinu na koji su ljudski ostaci iz njihovih zbirki predstavljeni javnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.