Hajka na srpski jezik

Slučajno ili namjerno, zavedeno da su djela Petra Kočića i Branka Ćopića pisana tzv. bosanskim jezikom. Podaci se unose politikanski, a ne argumentovano, rekao Ranko Risojević... Pišem srpskim jezikom, istakla Aleksandra Čvorović..

BANjA LUKA - Srpski pisac, tzv. bosanski jezik, pismo ćirilica. Ovakvu nemoguću kombinaciju uspjeli su složiti "umni" u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH sa sjedištem u Sarajevu. Naime, prilikom unošenja podataka o piscima u kataloge Kooperativnog onlajn bibliografskog sistema i servisa (Kobis), slučajno ili namjerno, zavedeno je da su djela Petra Kočića i Branka Ćopića pisana tzv. bosanskim jezikom, koji, usput budi rečeno, ne postoji ni kao ustavna kategorija, jer je u Ustavu BiH, ali i entitetskim ustavima, definisano da su službeni jezici oni kojim govore Srbi, Bošnjaci i Hrvati. U Republici Srpskoj je ovakva vijest odjeknula kao eksplozija, doduše, među nekolicinom pisaca koja je bila spremna ovakav nečuven bezobrazluk ili nesmotrenost osuditi. Književnik i direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Srpske Ranko Risojević ocijenio je da je očito da se podaci o piscima unose politikanski, a ne argumentovano. On je istakao da su predstavnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u bazi podataka u sistemu Kobis prepravljali podatke u rubrici jezik. Sistem Kobis čine virtuelne biblioteke Slovenije, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore. - Djela Petra Kočića i Branka Ćopića bila su prvi put zavedena 1988. godine, a podaci u rubrici jezik prepravljeni su 2004. i 2007. godine i od tada u toj rubrici piše "bosanski"- izjavio je Risojević. Među književnicima, za koje je navedeno da pišu srpski su i Aleksandra Čvorović, Slobodan Janković i Zdravko Kecman. Risojević je istakao da se kolege iz FBiH, vjerovatno, vode teritorijalnom odrednicom BiH, pa unose podatke za jezik "bosanski", zanemarujući da se u BiH govore i srpski i hrvatski jezik, što nije u redu. U Kobis podatke unosi i Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, pored Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, pa imamo kontradiktorne podatke. Knjiga "Monolog u šolji kafe" Aleksandre Čvorović, prema podacima u Kobisu, koje je unijela Nacionalna i univerzitetska biblioteka iz BiH pisana je na bosanskom jeziku, a ista knjiga po podacima koje su unijeli radnici Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske pisana je na srpskom jeziku. Aleksandra Čvorović za "Glas Srpske" je izjavila da je knjigu "Monolog u šolji kafe", kao i ostala svoja djela pisala na srpskom jeziku. Ona je rekla da je ta knjiga štampana u "Bemustu" u Sarajevu, odnosno izdata u Javnoj biblioteci "Alija Isaković" u Gradačcu u Federaciji BiH, pa pretpostavlja da je to bio razlog zašto su predstavnici biblioteke BiH stavili za odrednicu jezik, riječ "bosanski". Međutim, djelo "Zemljišna knjiga" Zdravka Kecmana štampano je u Beogradu, a isti su, za odrednicu jezik takođe napisali riječ "bosanski". Da sve bude još, nevjerovatnije, Kecmanova knjiga, kao i djelo Slobodana Jankovića "Dopodne" štampani su na pismu ćirilica, a u katalogu je ponovo jezik "bosanski". Od kada "bosanski" jezik ima pismo ćirilicu i kojim dokumentima su se vodili kada su srpskim piscima navodili jezik "bosanski" radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH juče do zaključenja ovog broja nismo uspjeli saznati. Izeta Demir, sekretarica direktora te ustanove Ismeta Ovčine, obavijestila nas je da će zvanično saopštenje novinarima o ovim, u najmanju ruku, nelogičnostima u Kobisu poslati danas. B. VELENDEČIĆ POZIV Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Ranko Risojević je izjavio da probleme treba riješiti dogovorom jezičkih stručnjaka, kako bi bibliotekari mogli provoditi te dogovore. - Bošnjački lingvisti nikada nisu htjeli da se sastanu sa srpskim i hrvatskim lingvistima i da se riješe problemi - naglasio je Risojević i pozvao Narodnu biblioteku Srbije, Maticu Srpsku i Sveučilišnu biblioteku Hrvatske da se uključe u rješavanje ovog problema. POLITIKA - Sve je to dio jedne opšte tendencije, čiji je krajnji ishod uvođenje jednog jezika tzv. bosanskog, zbog čega je, logično, tzv. bošnjački preimenovan u tzv. bosanski jezik - rekao je književnik Mirko Vuković. On je dodao da bi se to postiglo, razumije se, potrebno je srpsku književnost u BiH staviti u službu bosanskog jezika i tog novog sistema "bosanske literature". - Ćirilica, svakako, isuviše bode oči i ne može se tako lako prenebregnuti, pa je jedini logičan slijed stvari da je prihvate kao "bosansku" ćirilicu, barem u prvo vrijeme, a poslije.... - istakao je Vuković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.