Djeca vojnici i dalje postoje u mnogim vojskama

Glas Srpske 09.08.2007 00:00

Naoružana "kalašnjikovima" ili mačetama, pijana, drogirana i traumatizovana djeca bila su u središtu ratova tokom 1990-ih u Sijera Leoneu, Liberiji i Kongu

LONDON - Kraj nekih od brutalnih ratova u Zapadnoj Africi i globalni napori da se zaustavi regrutovanje najmlađih, smanjili su broj djece vojnika, ali stručnjaci tvrde da mnoge dječake i djevojčice još primoravaju da se bore u raznim vojskama - od Latinske Amerike do Azije. Naoružana "kalašnjikovima" ili mačetama, pijana, drogirana i traumatizovana djeca bila su u središtu ratova tokom 1990-ih u Sijera Leoneu, Liberiji i Kongu. Ti sukobi ostaće upamćeni, između ostalog, i po zločinima koje su počinile ove mlade mašine za ubijanje. Iako su ovi ratovi sada mahom završeni, UNICEF procjenjuje da je oko 25 hiljada djece vojnika još aktivno u svijetu, što je znatno manje u odnosu na ranije procjene od 300 hiljada. Drugi stručnjaci, međutim, smatraju da je taj smanjeni broj nagađanje jer je čvrste podatke nemoguće dobiti na terenu. Dok su humanitarni radnici i aktivisti imali relativno dobar "pristup" zapadnoafričkim ratovima, sada imaju mnogo manje informacija o djeci vojnicima u zemljama poput Iraka, Centralnoafričke Republike, Avganistana i Somalije. Paravojne snage, ali i neke vojske, i dalje na djecu gledaju kao na instrumente ratovanja. - Pobunjenički lideri znaju da je djecom lako manipulisati - rekla je Rojtersu Džoana Mekvi, savjetnica u organizaciji "Spasimo djecu". Prema njenim riječima, razne grupe i dalje regrutuju djecu. - Shvatile su da je veoma lako uzeti dijete od devet godina, slomiti ga i primorati da čini zločine. Stvari koje oni rade su tako užasne da mogu djecu da transformišu u šta god požele - naglasila je Džoana Mekvi. Već godinama traju međunarodni napori da se obustavi angažovanje djece vojnika. U februaru ove godine, 58 zemalja je potpisalo "Pariske principe" i obavezalo se da će sprečavati regrutovanje djece i pomagati mladim borcima da se vrate normalnom životu. Među potpisnicima je i deset od 12 zemalja u kojima se, tvrde UN, u "velikom obimu" koriste djeca vojnici. Potpisivanje "Principa" uslijedilo je deset godina pošto su međunarodni standardi prvi put dogovoreni u Kejptaunu, kada je 18 godina postavljeno kao najniža granica primanja u vojsku. Početkom jula ove godine, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u Sijera Leoneu osudio je na zatvorske kazne trojicu lidera paravojnih formacija za niz zločina, uključujući i regrutovanje djece tokom građanskog rata. To je prvi put da je međunarodni tribunal izrekao takvu kaznu. Ratni vođa iz Konga takođe se nalazi na suđenju u Međunarodnom krivičnom sudu pod optužbom da je otimao djecu kako bi se borila. Pobunjenici često demantuju da namjerno otimaju i zloupotrebljavaju djecu. Neki, poput islamskih pobunjenika na jugu Filipina, tvrde da oni samo regrutuju muškarce izašle iz puberteta, a da maloljetne regrute koriste za zadatke koji nemaju veze sa borbom. Tokom dugotrajnog rata na sjeveru Ugande, na primjer, Božanska armija otpora je stvarno koristila djecu za "zadatke van borbe", ali na ništa manje strašan način - kao seksualne robove. Svega šačica zemalja, prije svih Burma, javno priznaje da djecu koristi kao vojnike u regularnoj vojsci. ZAKON Većina zemalja je najavila da će pokušati da demobiliše djecu, ali aktivisti smatraju da, i pored obećanja, mnoge države i dalje imaju djecu vojnike u regularnoj vojsci. - Očigledno, pooštravanje zakona nije bilo dovoljno - rekla je Džoana Mekvi iz organizacije "Spasimo djecu" i dodala: - Čak i u zemljama gdje imate mirovni sporazum i mislite da će početi demobilizacija, a djeca biti poslata kućama, to se ne dešava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.