Sjećanja Radoslava - Rade Savića, o prvoj tituli šampiona svijeta za “Glas Srpske” (2): Nesvrstana Juga ugostila zavađene

BANjALUKA - Najbolja prilika da dođete do medalje na velikom takmičenju je da budete domaćini manifestacije pa su, vođeni tom idejom, čelnici Košarkaškog saveza Jugoslavije preuzeli organizaciju šestog Svjetskog prvenstva 1970. godine. Prve dvije medalje “plavih” sa SP (1963. i 1967) bile su srebrnog sjaja i svi su čekali onu najblistaviju.

- Bilo je to prvo Svjetsko prvenstvo koje je održano van južnoameričkog kontinenta i vjerovalo se da će jedino kod nas doći sve ekipe, od Kube do Australije, jer smo bili članica Pokreta nesvrstanih. FIBA je procijenila da je došlo vrijeme da svoje najznačajnije takmičenje prenese na neki drugi kontinent. Samo gdje? Evropa se iz mnogo razloga nudila kao prvo rješenje, a u njoj Jugoslavija. Uz Ameriku, košarka je u Evropi bila najrazvijenija i imala tradiciju za poštovanje. Nije bilo mnogo dvoumljenja kada je došao na red izbor zemlje domaćina. Jugoslavija se nudila kao mudro rješenje i pozicija nesvrstane zemlje bila je sama po sebi prednost u politički podijeljenom svijetu. FIBA je bila uvjerena da će takav status zemlje omogućiti svima da se odazovu - izjavio je Savić.

Naime, šezdesete godine prošlog vijeka bile su prilično turbulentne. U najvećem dijelu svijeta vladao je mir, ponegdje krhak, a osjećale su se podjele nakon Drugog svjetskog rata. Svijet su potresali kubanska kriza, ubistvo predsjednika SAD Džona Kenedija, vijetnamski rat, antikolonijalni pokreti, trka u naoružanju i užurbano osvajanje svemira.

- Iako se činilo da od dana donošenja odluke do dana početka prvenstva (10. maj 1970) ima vremena na pretek, svako ko je bilo kad radio na organizaciji takvih manifestacija zna da to i nije baš tako. Vrijeme neprimjetno iscuri, a poslova je mnogo. KSJ je “sutradan” prionuo na svoje domaće zadatke. Spisak obaveza bio je obiman. Najvažnije je bilo odlučiti ko će biti suorganizatori prvenstva (Ljubljana je u najavi označena kao centar završnog takmičenja), obezbijediti odgovarajuća finansijska i druga materijalna sredstva... Za suorganizatore odabrani su Sarajevo, Split, Karlovac i Skoplje. Koordinacija svih poslova povjerena je Predsjedništvu KSJ i Organizacionom komitetu u Ljubljani, a znalo se da će najveći dio obaveza, ali i odgovornosti biti na plećima Raše, Nebojše i Bore, da će u Organizacionom komitetu to pripasti Stanetu Dolancu i Borisu Kristančiču. U realizaciji zadataka gotovo da i nije bilo teškoća - kazao je Savić.

Bivši predsjednik KSJ, rodom iz Banjaluke, rukovodio je organizacionim odborom u Sarajevu, a godinu ranije na EP u Napulju gledali su način na koji su Italijani organizovali prvenstvo.

- Tom prvenstvu ciljano je prisustvovao veći broj članova našeg Organizacionog komiteta i bila nam je to posljednja prilika da vidimo kako se Italijani nose sa zahtjevnim organizacionim poslovima. Ništa nas nije posebno oduševilo. Uvjerili smo se da smo u nivou pripremljenosti Ljubljane već bili ispred njih - kazao je Savić.

Posvjedočio je da je organizacija prvenstva bila gotovo besprijekorna.

- Sjećam se da smo i mi u Sarajevu zasukali rukave. Nama je iz više razloga bilo stalo da se dio te sportske manifestacije uspješno organizuje jer, iako se radilo samo o dijelu takmičenja, ipak je bila riječ o događaju svjetskog formata, a naći se u krugu onih koji će, pored Ljubljane, biti zapisani u košarkaškoj istoriji, nije bila mala stvar. S druge strane, dolazak reprezentacija SAD, Čehoslovačke, Australije i Kube bio je dodatni motiv. Privodila se kraju izgradnja velikog sportskog objekta i kud ćeš bolju priliku za njegovo sportsko krštenje - naglasio je Savić.

Reprezentacija

Što se tiče reprezentacije, tu se sve znalo. Programe su razradili stručni savjet i selektor Ranko Žeravica sa svojim štabom.

- Naša “najveća muka” bila nam je reprezentacija. Nismo organizovali prvenstvo tek da svijetu i sebi dokažemo kako smo dobri domaćini, te čime sve raspolažemo u našoj prelijepoj zemlji. Naš sportski cilj je bio u prvom planu i visoko postavljen. Očekivali smo i odgovarajuće rezultate naše reprezentativne selekcije i, što ne reći, nadali smo se da ćemo svoje momke vidjeti na pobjedničkom postolju - istakao je Savić.

Treći nastavak o SP slijedi idućeg utorka u “Glasu Srpske”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.