Izronilo najveće nalazište skitskog blaga

Kako je objavio časopis "Arheologija", dvomjesečnik američkog Instituta za arheologiju (u najnovijem broju za jul/avgust), Belinski je bio zadužen da kao arheolog ispita područje Kavkaza.

On je trebalo da istraži moguća arheološka nalazišta u okolini Stavropolja prije nego što se teren raščisti za izgradnju elektroinstalacija. Na jednoj njivi je primijetio vještačko brdašce kakva u tim azijskim krajevima nazivaju "kurgan" i podignuta su da budu grobnice ili neka svetilišta nomadskih plemena kojima je tamo prapostojbina.

Kao iskusni arheolog Belinski se opredijelio da ipak sondira ovaj kurgan visok oko četiri metra, iako je primijetio da je sa jedne strane bio prekopavan, što znači da su ga "posjetili" pljačkaši grobova.

Pošto je lokalitet nazvao "Sengilevskoje-2", dao je nalog radnicima da započnu iskopavanja sa one strane koja nije bila "načeta". Bilo im je potrebno gotovo mjesec da stignu do dna, gdje su naišli na glineni pod koji je djelovao kao da je prirodni. Tridesetak centimetara ispod glinenog poda naišao je na kamenu kutiju u kojoj je bilo nekoliko prstiju i rebara skeleta nekog mladića. Oko kutije su bile rupe za stubove, vjerovatno od drveta, koji su nosili neki pokrov.

Ono što je iznenadilo Belinskog bile su dvije zlatne posude nevjerovatno efektno dekorisane sa spoljne strane, a ispod njih je bilo nekoliko zlatnih grivni, jedan masivni zlatni prsten i tri mala zlatna pehara. Oni koji su u nekim ranijim vremenima raskopali kurgan sa druge strane propustili su da ga cijelog prekopaju i tako im je ova zlatna riznica promakla.

Belinski je pozvao kolegu stručnjaka za drevna azijska plemena Antona Gasa iz berlinske Fondacije za kulturnu baštinu i oni su se složili da je to najveći nalaz skitskog blaga za posljednjih pola vijeka i da kurgan nije samo obična grobnica već ima mnogo važniju ulogu.

Njihova pretpostavka je da je ovo bilo mjesto nekog svetilišta i da je tu bila sahranjena ritualno neka žrtva uz koju su bili položeni ovi skupocjeni artefakti koje su ukrasili najvjerovatnije umjetnici-zlatari iz Grčke ili grčkih kolonija na Crnom moru. U tom području evro-azijskih stepa živjela su od 900. do 100. godine prije nove ere nomadska ratnička plemena koja su Grci nazvali Skiti.

Falsifikati

Andrej Belinski kaže da su stručnjaci u Ermitažu, kada su vidjeli predmete sa nalazišta "Sengilevskoje-2", odmah proglasili da su falsifikati jer nisu mogli da povjeruju da  su tako savršeno urađeni i dobro očuvani. Ali kada su urađena testiranja u laboratoriji, priznali su da je riječ o jednim od najljepših primjeraka skitskih artefakata koji su ikada nađeni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.