ZAPISI IZ ARHIVA: Drugo gostovanje Aleksandra Aleksandroviča Aljehina Banjaluci (2): Intelektualna elita rival prvaka svijeta
Aljehin je u toku simultanke ispoljavao nervozu. Žalio se na žamor publike, koja je svojski pomagala (ili odmagala) akterima, škljocanje fotografskih aparata i sijevanje bliceva.
Recimo nešto o učesnicima simultanke. Mašinski tehničar Stjepan Pavlić Pipo i učitelj Velimir Stojnić će kasnije postati narodni heroji. Kemal Hadžiomerspahić je bio gimnazijski profesor i autor udžbenika matematike, a Zvonimir Jesih vlasnik "Amerikan bazara" u ulici Kralja Alfonsa broj 26.
Nikica Pavlić, pravnik, bio je najjači banjalučki šahista. Plućna bolest i potpuna posvećenost ideji komunizma, zbog čega je bio pod stalnim policijskim nadzorom, a dopao je i zatvora, onemogućile su njegov šahovski uspon. Jedna od prvih reportaža posvećenih paklu jasenovačkog logora potekla je iz njegovog pera. U toku ofanzive na Kozaru izašao je iz obruča sa malom grupom boraca u kojoj su bili Skender Kulenović i Vilko Vinterhalter. Autor je teksta partizanske zakletve, objavljene u "Gerilcu" od 7. avgusta 1941. Tekst je napisao na osnovu zakletve sovjetskih partizana, koju je čuo preko Radio Moskve i potom prilagodio uslovima i potrebama gerilskih odreda u Krajini. Teško obolio od tifusa, 7. aprila 1943. u selu Boboljuske kod Drvara digao je ruku na sebe. Za sobom je ostavio dirljivo pismo majci.
Inženjer Branko Jovanović je projektovao banjalučki Sokolski dom i bio glavni inženjer na izgradnji palate Banske uprave i zgrade Narodnog pozorišta. Od 1941. do 1944. godine, kada je ubijen, bio je u ratnom zarobljeništvu u Njemačkoj.
Stjepan Salamon, službenik Glavne kontrole Finansijske direkcije u Banjaluci 1929-1937, preko sina Miroslava se upoznao sa braćom Pavlić i mnogim drugim članovima Kluba akademičara Banjaluke. Oni su često posjećivali njegovu kuću i koristili njegovu biblioteku. Stjepan je podržavao njihove akcije i propagirao KAB-ove aktivnosti.
Svetozar Zeljković je bio profesor Državne trgovačke akademije, a poslije rata Ekonomske škole u Banjaluci. Autor je udžbenika stenografije. Istakao se kao fudbaler "Krajišnika" i "Balkana".
Martin Robotić je 1935-39. službovao u Učiteljskoj školi. Objavio je 86 pedagoških i 175 književnih i književnokritičkih radova. "Vrbaske novine" su često donosile njegove prikaze pozorišnih komada.
Emil Herman, češkog porijekla, rodom iz Trebinja, bio je uvaženi zubotehničar. U svojoj ordinaciji je 1947. zapošljavao tri radnika. Njegov sin, takođe Emil, bio je 70-ih direktor rudnika u Ljubiji.
Tone Filanović, poljoprivredni inženjer, koji dan prije dolaska Aljehina postao je klupski prvak. Od 1939. je radio kao sreski agronom u Prijedoru. Nakon oslobođenja Prijedora, 16. maja 1942, izabran je za člana Gradskog narodnooslobodilačkog odbora. Uhapšen je poslije povlačenja partizana i sproveden u "Crnu kuću", odatle u logor u Staroj Gradišci, a zatim u Jasenovac. Likvidiran je pred sam kraj rata.
Strahinja Savinović je službovao u Banskoj i Poreskoj upravi, a poslije rata u Gradskom narodnom odboru. Pekara njegovog oca Stanislava je 1941. bila sastajalište ilegalaca. Učesnici NOR-a su i njegova braća Jovica, pekar, politički komesar 3. čete Udarnog krajiškog bataljona, koji je umro u Vitlovskoj od posljedica ranjavanja na Kozari 1942. godine, i Marko, profesor gimnazije i direktor Sreskog arhiva u Banjaluci. Jedna od banjalučkih ulica nosi Jovičino ime.
Inženjer Risto Misita je bio upravnik rudnika na Laušu i u Maslovarama. Njegova kći Jelena je bila jedna od najboljih banjalučkih teniserki.
Franjo Kufner je radio kao državni majstor potkivač pri 9. artiljerijskom puku. U arhivskoj građi je sačuvan zahtjev vlastima Franjine podstanarke Drage Žegarac, datiran 6. novembra 1942, da joj odobre "daljnje korišćenje stana u Ulici Ante Pavelića 96, jer je vlasnik otputovao u Njemačku".
Znatno veći broj Banjalučana, njih 26, jadao se tog 1. maja. Među njima je značajan broj uglednih ličnosti: akademik Vaso Butozan, dr Pero Stjepanović, upravnik Higijenskog zavoda i predsjednik Ljekarske komore Vrbaske banovine, gimnazijski profesor Milan Perenčević, sudije Mladen Dimitrijević i Salamon Poljokan Moni, veterinarski savjetnik dr Pero Kovačević, rudarski inženjer Ivan Jedlička, okružni tužilac Vladimir Ladić, agronom Andrija Sekelj, inženjer geodezije Aleksandar Aleksandrovič Eršov...
Inženjer Ermin Tepli je 1937. na mjestu upravnika rudnika na Laušu zamijenio Ristu Misitu. Stekao je svjetsku slavu projektujući površinske kopove, od Banovića, Vareša i Ljubije do San Isidora u Venecueli.
Inženjer Viktor Ojster je, zajedno sa ocem Antonom, izumio pomoćni padobran, ali im je slavu i novac preoteo drugi.
Ranko Zečević, službenik Okružnog ureda za osiguranje radnika, jedan je od osnivača Banjalučkog šahovskog kluba i istaknuti sokolski radnik.
Zoran S. Mačkić, arhivski savjetnik u Arhivu Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
