Višković: Imovina Srpske postala je potencijalni plijen OHR-a (VIDEO)

Srna
Foto: Dražan Pozderović

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da će svaka odluka rukovodstva Srpske biti odmjerena i usmjerena isključivo na to da sva dešavanja i njihov negativni uticaj što manje osjete građani Srpske.

Višković je u uvodnom izlaganju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj poslanici razmatraju aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu sa aspekta reperkusija na Srpsku rekao da se pokušava suditi predsjedniku Republike Miloradu Dodiku jer obavlja poslove koji su propisani Ustavom.

"Nepokretna imovina Srpske postala je potencijalni plijen OHR-a i pojedinih centara moći iz Sarajeva", naveo je Višković.

Prema njegovim riječima, pristup Republike Srpske međunarodnom finansijskom tržištu pokušava se svesti na minimum, s ciljem što brže destabilizacije.

On je rekao da se, kao najnovija metoda, brišu računi iz banaka legalnim predstavnicima Republike Srpske.

"Da li postoje na tom polju ljudska prava, međunarodne konvencije?", upitao je Višković.

Predložena tačka dnevnog reda prijedlog je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića, predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

Odgovor Srpske Šmitu

Izjavio je da su međunarodno pravo, srpsko jedinstvo i doslovna primjena Dejtonskog sporazuma odgovor na nezakonito postupanje Kristijana Šmita.

Višković je na posebnoj sjednici Narodne skupštine rekao da se o mandatu Šmita ne treba govoriti i da je odgovor na sve što čini primjena međunarodnog prava, koje je bačeno pod noge, ali koliko god gaženo mora da se pojavi.

"Šta je odgovor na Šmitove improvizacije – sitematičnost i doslovna primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, ono što Republika Srpska radi godinama", rekao je Višković, u uvodnom izlaganju posebne sjednice parlamenta na kojoj poslanici razmatraju aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu sa aspketa reperkusija na Republiku Srpsku.

Višković je istakao da je jedinstvo odgovor na sve vrste aktuelnih pritisaka.

"Ako smo jedinstveni, moćemo istrpjeti i ovo. Trpjeli smo i mnogo teže stvari", istakao je Višković.

On je rekao da Šmitovi potezi veoma štete i bezbjednosnoj i ekonomskoj situaciji u BiH.

Višković je naglasio da su kreatori kriza pojedine ambasade i samozvani Šmit.

"Nisu to vlade, parlamenti, poslanici, nego isključivo pojedine ambasade i ovaj samozvani Šmit", poručio je Višković.

Da se okupe sve snage

Višković je ukazao danas na potrebu okupljanja svih snaga u Srpskoj kada neko sa strane pokušava da ugrozi Republiku Srpsku.

"Potrebno je da se više nego ikad okupimo kada neko sa strane pokušava da ugrozi Republiku Srpsku, da zauzmemo odbrambeni položaj i da prestane da bude važno ko na kojoj strani parlamenta sjedi", rekao je Višković u uvodnom izlaganju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj poslanici razmatraju aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu sa aspekta reperkusija na Srpsku.

On je istakao da su svi alati dijela zapadnih zemalja imali malo uspjeha u njihovim pritiscima.

Višković je istakao da je svaki pedalj Republike Srpske preskup i da će o imovini Srpske i ubuduće odlučivati Vlada Srpske i odgovarati isključivo onima koji su tu imovinu stvorili i odobranili.

"To si naši građani i niko drugi", naglasio je Višković.

Kada su bezbjednosni izazovi u pitanju, on je podsjetio da je istorijska odluka bila očuvanje i jačanje Policije Srpske.

"Naše Ministarstvo unutrašnjih poslova je sigurno, a to se sada i vidi, najjača bezbjednosna struktura u BiH. Mi smo spremni i ubudućemo ćemo da ulažemo u taj sektor", naglasio je Višković.

On je rekao da će Srpska nastaviti da izvršava svoje obaveze i sve drugo previđeno budžetom.

"Treba dobro da pazimo da naopasniji metod ne naiđe na plodno tlo – a to je metod unutrašnjeg razdora", poručio je Višković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana