Uredbama zaštititi građane i omogućiti da institucije rade transparentno i u vanrednom stanju

“Pokušavamo da uvedemo više učesnika u proces donošenja uredbi da ne bi ispalo da smo lišili proceduru transparentnosti javnosti. Najprije pribavljamo mišljenje predsjednika Narodne skupštine, ministri potom sve obrazlože i time se stiču pretpostavke da dan nakon objavljivanja u žSlužbenom glasniku Republike Srpskež te uredbe stupaju na snagu”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je suština donošenja uredbi sa zakonskom snagom da institucijama pomognu da funkcionišu u vanrednom stanju vodeći se interesima građana kako bi oni bili zaštićeni, a ne da bi na bilo koji način bili oštećeni.

“Uredbe su ograničene na period u kojem je potrebno da imamo vanredno stanje zbog nemogućnosti sazivanja Narodne skupštine i redovnih aktivnosti institucija”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da je jedna sfera intervencije i davanje olakšica privredi, druga prilagođavanje u pravosuđu, treća obrazovanje, a da će se pojaviti još mnogo toga u hodu što će morati regulisati uredbama.

“Imaćemo set uredbi koje će se odnositi na ekonomska i privredna pitanja kao što su pomjeranje rokova za plaćanje obaveza u privredi ili intervencije za pomoć zaposlenima u privredi. Moraćemo na ovaj način regulisati stvari da bismo napravili osnovu da učenici i studenti završe tekuću i stvorili pretpostavke za početak nove školske i akademske godine. Mnogo toga zahtijeva da donosimo ovakve uredbe, da možemo brzo da ih donesemo i da one brzo stupe na snagu da ne bismo odugovlačili te procese”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, to su stvari koje su vremenski ograničene na trajanje vanrednog stanja, nakon čega odlaze na potvrdu u Narodnu skupštinu.

“Vlada je donijela zaključak da ćemo na mjesečnom nivou preispitivati efekte i da li je potrebno nešto tretirati na drugačiji način. Pristupili smo ovome ozbiljno jer ovo i jeste ozbiljna situacija. Prvi put smo uveli vanredno stanje u Srpskoj i prvi put predsjednik Republike dobija dodatna ovlaštenja. Najlakše bi bilo da možemo da sazovemo sjednicu Narodne skupštine i da poslanici mogu da diskutuju i iznesu mišljenje. Nadam se da će ovo kratko trajati dao bismo se vratili normalnom radu institucija, ali to zavisi od drugih faktora”, rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Govoreći o uredbi sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za čije su usvajanje ispunjeni uslovi, ona je podsjetila da su Advokatska komora Republike Srpske i Visoki sudski i tužilački savjet BiH pokrenuli inicijativu da se izađe u susret potrebama u pravosuđu i da bude regulisan odnos prema rokovima za postupanje u sudskim postupcima.

“Moramo prolongirati rokove i da se prilagodimo ovom vremenu kada je riječ o postupanju u sudskim postupcima”, rekla je Cvijanovićeva.

Uredba sa zakonskom snagom o prekršaju izazivanja panike i nereda, dodala je ona, odnosi se na stvari koje uvijek izazivaju posebnu pažnju.

“Sve države koje funkcionišu na ovaj način, u vanrednom stanju, donose je. Mora se postupati pažljivo jer ne izaziva svaka vijest paniku i ne remeti rad institucija u vanrednom stanju. Dakle, sa dužnom pažnjom se moramo odnositi prema takvim pitanjima, ali definitivno je da postoji potreba da bude donesena jer je na snazi poseban režim rada institucija”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je sada više nego ikada potrebno da institucije i mediji rade na istom zadatku, a to je dati stanovništvu tačnu i provjerenu informaciju, a ne dovoditi ga u zabludu ili izazivati paniku.

“Ne može se dozvoliti iznošenje netačnih informacija, na primjer o broju preminulih, broju lica na respiratoru, o situaciji u zdravstvu, institucijama ili društvu. Razumijemo da je to osjetljiva materija koju je vrlo teško definisati da bi svi bili zadovoljni, ali svi znamo da to mora postojati. Moj apel prema učesnicima sastanka je bio da se tim stvarima pristupa vrlo ozbiljno, a sigurna sam da će se Vlada na takav način i odnositi prema tome”, istakla je Cvijanovićeva.

Da bi bio smanjen prostor za spekulacije, nagađanja i priču da nešto nije transparentno, naglasila je Cvijanovićeva, institucije se ponašaju na isti način kao u redovnoj proceduri, a jedina razlika je da Narodna skupština nema ulogu kao u redovnim okolnostima.

“Vlada priprema tekst uredbe sa zakonskom snagom i on prolazi svu proceduru kao da ide u parlament. Nakon toga, ja, kao predsjednik Republike, tražim mišljenje predsjednika Narodne skupštine, a te konsultacije su obavezujuće. To smo proširili tako da predsjednik Vlade ili ministri sve obrazlože u prisustvu predsjednika dva skupštinska odbora koji su relevantni. Uvodimo više učesnika u proceduru nego što je propisano”, istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je poručila da će sve uredbe biti upućene na potvrdu u Narodnu skupštinu kada ona bude bila u mogućnosti da zasjeda.

Cvijanovićeva ne isključuje mogućnost da rješenja koja se pokažu kao dobra budu zadržana kasnijim ugrađivanjem u zakonske norme, dok će neke stvari biti privremenog karaktera, odnosno onoliko koliko to nužda zahtijeva.

“Parlament će diskutovati o tome. Mi ćemo morati mijenjati mnoge stvari u praksi. Trebaće nam mnogo vremena da rješenja kojima smo pribjegli u nuždi stavimo u zakonske okvire i kreiramo pravilnike. Očekuje nas mnogo zakonodavne aktivnosti kada ovo prođe. Nadam se da ćemo neke nove prakse koje smo morali primjenjivati ubaciti kao redovnu mogućnost onda kada se za tim ukaže prilika”, rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o radu Glavnog koordinacionog tima, ona je istakla da dnevno analiziraju mjere na snazi, prijedloge i rješenja koja su neophodna da bi preduprijedili neke stvari, sanirali posljedice ili poboljšali disciplinu.

“Analiziramo trenutno stanje sa posebnom pažnjom na zdravstvo. Zadovoljni smo činjenicom da se zdravstveni sektor osposobljava, iako ne postoji zdravstveni sistem u svijetu koji je spreman za ovakvu situaciju. Svi osposobljavaju svoj sistem u hodu i to i mi radimo uspostavljanjem alternativnih bolničkih kapaciteta ili drugačijim režimom rada u bolnicama gdje naši ljekari i medicinske sestre nose ogroman teret”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo onim što su institucije Srpske uspjele uraditi, uključujući i nabavke.

“Na djelu je globalna trka država kako doći do bolje opreme, rokova i cijene. Dešavaju se stvari koje su bile nezamislive na globalnom tržištu. Vidimo u Njujorku da svaki dan vape da nemaju dovoljno respiratora, bez obzira na to koliko su ih nabavili, da nemaju adekvatnu zaštitu za zdravstvene radnike, poput rukavica, maski i odijela što su elementarne stvari. Svi smo u strahu da toga neće biti dovoljno, svi nabavljamo i na isti način se u ovoj situaciji ponašaju i veliki i mali”, rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanović: Mjere daju rezultate, neophodna solidarnost svih u Srpskoj

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da se epidemiološka situacija u Srpskoj neprekidno prati, te da je zadovoljna mjerama koje su preduzete za prevenciju epidemije virusa korona i činjenicom da je i dalje prisutan linearni rast kada je riječ o broju oboljelih.
“Naša strategija preventivnih mjera promijenila se nekoliko puta zato što je to živa stvar. Na početku su svi dobili nalog da se testiraju lica sa simptomima, kao što je to bilo i u drugim zemljama, a sada smo već prešli na masovnije testiranje”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala i da je karantinski sistem prilagođavan datoj situaciji, te da su napravljeni lokalni karantini, kao i karantin u Studentskom centru u Banjaluci za lica koja su pozitivna, ali nemaju simptome.

“To su stvari koje mijenjate u skladu sa analizom situacije, te smo tako sada uveli i zabranu međuopštinskog kretanja za vrijeme vikenda”, podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je za ATV istakla da je cilj tih mjera da se zadrži linearni rast, da se ne dogodi ekspanzija, odnosno pojava velikog broja zaraženih i bolesnih u kratkom vremenskom roku, kojima je potrebna zdravstvena njega.

“Trka za respiratorima je globalna, ali ni to nije garancija da će sve biti kako treba, ali jeste da imate veće šanse da pomognete nekome ko je teško obolio”, rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike je istakla da mjere daju rezultate, jer većina građana postupa savjesno i odgovorno u ovoj situaciji, prihvatajući restriktivne mjere kao novi način života, pomažu zdravstvenim i republičkim institucijama, ali i sebi i svojim porodicama.

“Sve ovo će potrajati još neko izvjesno vrijeme i moraćemo da se i dalje pridržavamo tih pravila. Zaista čestitam našim građanima na odgovornosti”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je zdravstveni sistem Republike Srpske spremno dočekao epidemiju virusom korona jer su pripreme počele na vrijeme, prije nego što se pojavio prvi zaraženi.

“Bili smo među prvima u regionu koji smo preduzimali veoma oštre mjere, a u isto vrijeme smo pravili novu organizaciju, plan rada, osmišljavali kako doći do novih kapaciteta, te kako u kratkom vremenskom roku da se osposobi 400 novih kreveta kao što je slučaj u objektu bivše Hirurgije u Banjaluci”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala i na značaj nabavke pokretne bolnice sa 500 kreveta, koju je obezbijedila Vlada Srpske.

Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo načinom na koji je zdravstveni sistem reagovao na krizu s obzirom na to da su zemlje koje su mnogo razvijenije od Republike Srpske pokazale da imaju problema i da nemaju dovoljno potrebne medicinske opreme.

“U zemljama koje su u našoj percepciji super razvijene, gdje stvari funkcionišu savršeno i svega ima dovoljno na kraju se pokaže da, ipak, nema. Ako se bune medicinari u zapadnim zemljama da nemaju maske, rukavice i zaštitna odijela a upućeni su da rade sa zaraženima onda je to alarmantno. Ako se saopštavaju ogromni brojevi i kaže da su zdravstveni sistemi tih zemalja u kolapsu, onda se vidi da se dešava nešto što je i te savršene poremetilo. Zato ne možemo da budemo nezadovoljni onim što imamo ovdje, znajući koliko smo mi mali i šta imamo”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je čestitala zdravstvenim radnicima, ali i menadžerima zdravstvenih institucija na uloženom trudu i požrtvovanosti da bi se ljudi bolje organizovali i iskoristili resursi zdravstvenog sistema, dodavši da će se naći načini da se tim ljudima dodatno izrazi zahvalnost jer su oni ti koji iznose bitku.

“Za to će doći vrijeme, a sada moramo, prvo u zdravstvu, a i generalno u okviru finansijske i ekonomske situacije održati sistem stabilnim i ima mnogo načina da to i uradimo”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da će u cijelom svijetu doći do zaduživanja i da se stvari ne mogu sanirati bez zaduživanja.

“Najavili smo formiranje fonda za podršku privredi, koji će se puniti iz domaćih izvora, ali i iz međunarodnih finansijskih izvora, pravimo određene aranžmane. Vlada Srpske zajedno sa federalnom Vladom pregovara o aranžmanu sa MMF-om, a biće toga i sa drugim organizacijama tog tipa. Ne možete sanirati određene stvari ako se i ne zadužite”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da republički budžet izdržava obaveze nametnute vanrednom situacijom, te da se istovremeno, intervencijom Vlade prema privrednicima i poslodavcima, ulažu napori da se pomogne privredi i da ne dođe do otpuštanja ljudi.

“To je ogroman posao za Vladu, jer je riječ o vanrednom režimu i donošenju mjera koje su neuobičajene, a koje podrazumijevaju dodatno angažovanje budžetskih sredstava, kako biste pomogli da vam privredni subjekti ostanu u životu”, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, očuvanje radnih mjesta i pomoć privrednicima je jedan od prioriteta i zato je Vlada osmislila mjere.

“Neophodno je da svi rade kao tim. Socijalni partneri sada moraju zaista da budu socijalni partneri, jer svi imamo zajednički cilj i nije vrijeme za rivalstvo ili optužbe i svako ko ima dobru ideju treba da bude dio zajedničkih rješenja”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je neophodno i da građani pokažu solidarnost, da radnici u javnom sektoru treba da sa više svijesti misle o svojim kolegama, rodbini i komšijama koji rade u privrednoj sferi i koji su dovedeni u neizvjesnost, iako to niko nije želio.

Cvijanovićeva smatra da će se mnogo ljudi odazvati akciji dobrovoljnih uplata za Fond solidarnosti, istakavši da im to niko nije naredio da urade.

“Radnik u javnom sektoru koji ne razumije da njegov posao i buduća plata zavisi od toga kako će preživjeti naši ljudi koji rade u privredi, onda on malo šta razumije. Zašto on ne bi bio solidaran i sa jednim dijelom svoje plate pomogao da preživi neko ko održava cijeli taj sistem? Moramo razviti svijest o tome. Niko ne može biti zaštićen. Nemate nijedno radno mjesto na svijetu koje je zagarantovano. Ali moraju biti solidarni i poslodavci sa svojim radnicima i mislim da će se to i desiti”, rekla je Cvijanovićeva. 

Kad dođe vrijeme, procijeniće se da li će biti lokalnih izbora

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je u vrijeme epidemije virusa korona neprimjereno i besmisleno govoriti o tome da li će ili neće u oktobru biti održani lokalni izbori u BiH zbog korona virusa.
“Moj stav je da se, uprkos vanrednim okolnostima, u tom smjeru treba krenuti u svu proceduru i pripreme, a kada dođe to vrijeme, znaćemo i procijenićemo da li će se izbori moći održati”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da zatvaranje posljednje posebne sjednice Narodne skupštine za javnost nije bila nikakva misterija, već poruka da nije vrijeme za dugačke političke i druge priče, već okupljanje i donošenje odluka u vezi sa rješavanjem problema usljed virusa.

“Svi smo sada usmjereni na ono što se dešava u okviru zdravstva i epidemije, te kakve mjere ćemo da donosimo u privrednom i drugom smislu. Postoje zamjerke opozicije na račun vlasti i mislim da su to neke redovne stvari, iako nije vrijeme za njih. Ali, biće vremena kada ćemo politički moći da se suočimo. Sada je vrijeme da spašavamo živote, budemo disciplinovani, vodimo računa o svojim porodicama, okruženju, jedni o drugima i paralelno spašavamo svoj ekonomski i finansijski život”, navela je Cvijanovićeva za ATV.

Ona je naglasila da se sada mora voditi računa da kompletno društvo bude odgovorno, a da će biti vremena da ukrštaju politička koplja.

Cvijanovićeva je poručila građanima da zbiju redove, pridržavaju se pravila nadležnih i nikoga ne ugroze kako bi svi zajedno prevazišli probleme usljed pojave virusa sa što manje smrtnih slučajeva.

“Vjerujmo jedni drugima i našim zdravstvenim radnicima koji će uraditi sve u njihovoj moći da se savlada ova situacija”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da postoji komunikacija institucija Republike Srpske i Federacije BiH, kao i sa nivoom BiH, ali i istakla da se glavna bitka, ipak, vodi u Srpskoj jer su ovo zatvoreni sistemi.

“Svi u institucijama imamo dodatni režim rada, i institucije, i zdravstveni radnici, policija i mediji. Takva su vremena i moramo se usmjeriti na prioritete, a to su zdravlje ljudi i finansije”, poručila je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.