Tegeltija: Političko Sarajevo smatra da BiH ne mogu predstavljati Srbi iz Srpske

Srna
Tegeltija: Političko Sarajevo smatra da BiH ne mogu predstavljati Srbi iz Srpske

BANjALUKA - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da su njegova nedavna posjeta SAD i opstrukcije koje su se dogodile pokazale da političko Sarajevo smatra da BiH ne mogu da predstavljaju Srbi iz Republike Srpske.

Tegeltija je rekao da ga je u SAD dočekao šef misije BiH u UN Sven Alkalaj, ali da su opstrukcije koje su nakon toga uslijedile pokazale da političko Sarajevo smatra da BiH mogu da predstavljaju samo pojedinci za koje oni smatraju da su pogodni.

"Došlo je do toga da, dok traje moja posjeta UN, Alkalaj ode na godišnji odmor i da traži da se otkaže vozilo koje prati predsjedavajućeg iz BiH, da neće da potpiše note za sastanke koje smo tražili, a što je inače diplomatska praksa. Takve opstrukcije pokazuju njegov odnos prema predsjedavajućem Savjeta ministara koji dolazi iz Republike Srpske i koji je Srbin", rekao je Tegeltija za RTRS, ističući da ta vrsta ponašanja nije bila slučaj kada je u posjetu SAD dolazio tada predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić.

On smatra da bi se to vjerovatno dogodilo i da je umjesto njega bio zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda.

"To nam je svima poruka iz Sarajeva – da BiH mogu da predstavljaju samo pojedinci za koje oni zamišljaju da imaju pravo da predstavljaju BiH. Na njihovu žalost, to se nikada neće desiti, a svi pokušaji blokade i opstrukcije samo će napraviti ogromnu štetu BiH", rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da je ista poruka poslata i ekspresnim i naprasnim dolaskom predsjedavajuće Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića u SAD.

"Cilj je bio da budem spriječen da se obratim u Savjetu bezbjednosti UN", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, planirao je da se obrati u Savjetu bezbjednosti kako bi iznio i drugu stranu stanja unutar BiH. "Rekao bih ono što sam rekao i u odvojenim sastancima sa predstavnicima nekih zemalja stalnih članica, da sam jako zabrinut za stanje u BiH, jer neki pokušavaju da unište osnovne principe funkcionisanja BiH - dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i da bez ta dva osnovna principa BiH ne može da funkcioniše", rekao je Tegeltija.

Cilj mu je, kaže, bio da ispravi određene krive navode Kristijana Šmita u njegovom izvještaju, ističući da ne vidi zašto je problem da se čuju obje strane.

Govoreći o sankcijama koje je SAD uvela srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, te predsjednicima Srpske Željki Cvijanović i FBiH Marinku Čavari, Tegeltija je rekao da su one posljedica političkog obračuna.

"Iako pojedine velike zemlje, članice Savjeta bezbjednosti UN, kao što su SAD ili Velika Britanija, znaju stvarno stanje u BiH, često ne donose objektivne odluke", rekao je Tegeltija.

On smatra da je poražavajuće da neke od tih zemalja uvode sankcije Dodiku, koji je legitimno izabrani predstavnik srpskog naroda u Predsjedništvu BiH. Istakao je da je jasno da je Dodik lider, "ne zato što on to toliko hoće, nego zato što to hoće građani ove zemlje".

"Mnogi stranci koji sada dolaze u BiH nisu dobronamjerni prema njoj, nisu dobro informisani i previše je jednostranih informacija koje idu iz ambasada, koje ne izvještavaju objektivno", rekao je Tegeltija.

Kada je riječ o perspektivi BiH, Tegeltija smatra da ona zavisi od njenih građana.

Govoreći o pravosuđu u BiH, Tegeltija je rekao da je pravosuđe jedan od bitnih stubova zemlje, te da u tu oblast ne bi trebalo da se miješa izvršna vlast.

On smatra da nije najbolje rješenje koncept koji su donijeli stranci, te ukazao na apsurdnost da su upravo stranci i najveći kritičari pravosuđa u BiH.

Donijeti pravedniji zakon o platama

Tegeltija je izjavio da je promijenjena cijena rada za zaposlene u institucijama BiH, ali ne i koeficijenti, te očekuje da stručne službe i sindikati naprave novi zakon o platama u institucijama BiH koji će biti pravedniji i otkloniti veliku disproporciju.

Tegeltija je rekao da je aktuelan zakon iz 2007. godine i da je formirana radna grupa koja će sa sindikatom državnih službenika da pripremi novi kojim bi bili korigovani koeficijenti.

On je istakao da je bio iznenađen kada je došao na funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, kada je vidio da postoji velika disproporcija između prvog rukovodioca i ostalih, što je manje izraženo u entitetima.

Tegeltija je dodao da mu smeta i to što postoji diskreciono pravo rukovodilaca institucija da dijele stimulacije, a taj dio novca bi trebalo pretvoriti u koeficijente i korigovati plate.

"Kao ministar finansija, uvijek sam se zalagao da niže plate imaju veći procenat rasta, ali ovdje se radilo samo o promjeni cijene rada, ali ne koeficijenata", rekao je Tegeltija za RTRS.

On je naveo da je u institucijama BiH zaposleno oko 20.000 radnika, te da su njihove plate u jednom trenutku bile na većem nivou od plata u entitetima, ali da se onda u dva navrata smanjivala cijena rada, a entiteti su povećavali plate.

"Zaposleni u zajedničkim institucijama BiH, pored plate, imaju topli obrok i dio regresa, što zaposleni u institucijama Republike Srpske nemaju, ali posle ovih korekcija plate su i dalje veće u Republici Srpskoj", istakao je Tegeltija.

On je podsjetio da je povećanje plata planirano i budžetom za 2020. godinu, ali da se usljed pandemije virusa korona odustalo od toga i namijenjena sredstva /39 miliona KM/ su usmjerena ka entitetima za borbu protiv korone.

Govoreći o ukidanju akciza na naftu i naftne derivate, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da su mnogi potrčali da budu dobročinitelji u toj priči pa su se takmičili ko će više smanjiti akcize, a da nisu napravili ozbiljne analize o posljedicama toga.

"Od početka sam zagovarao da u ovim trenucima krize država treba da usmjereno djeluje prema onima koji su najviše pogođeni, kada ima novca - a novca ima", rekao je Tegeltija.

On je poručio da BiH ima dovoljno električne energije, čak i za izvoz, čime je moguće kompenzovati razliku troškova koje elektroprivreda ima zbog niskih cijena.

Prema njegovim riječima, napravljena je procjena cijena energenata za prvi kvartal 2023. godine, koje nisu optimistične.

"Pesimistične su procjene kada je riječ o energentima. Ne želim nikoga plašiti, ali sa stanovišta potrošnje gasa mi smo mali potrošači", rekao je Tegeltija i dodao da do sada nije bilo najava o blokiranju isporuke gasa.

On je napomenuo da je cijena gasa ostala ista zahvaljujući angažmanu i dobrim odnosima člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima Ruske Federacije.

Ipak, dodao je Tegeltija, ako dođe do značajnijeg skoka cijene gasa, moraće da djeluje i Vlada FBiH i Vlada Sarajevskog kantona da bi subvencionisali dio grijanja građanima Sarajeva.

Kada je riječ o hrani, Tegeltija je rekao da je u regionu ima dovoljno, ali da ozbiljan problem postaje cijena hrane.

"Taj inflatorni pritisak koji je rezultat rata neće prestati dok se rat ne zaustavi. Sankcije /između Rusije i zapadnih zemalja/ su dodatno povećale ove cijene", rekao je Tegeltija.

On je zaključio da građani velikih zemalja, koje nameću sankcije zarad političkih dobitaka, plaćaju cijenu takvih odluka, kao i građani BiH koja u političkom smislu ne može ni dobiti niti izgubiti.


SNSD garant mira i stabilnosti

Tegeltija je rekao da je SNSD najjača politička opcija i da će to potvrditi i na opštim izborima u oktobru jer je, zajedno sa koalicionim partnerima, godinama bio garant mira i stabilnosti u Republici Srpskoj i BiH.

Tegeltija je izrazio očekivanje da će kandidati ove stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske Željka Cvijanović i Milorad Dodik pobijediti na izborima, što bi, kao je naglasio, bilo veoma važno za stabilnost zemlje.

"Formiranje izbornih lista, koje su potvrdili organi stranke, nije trajalo jedan dan kao što je to izgledalo na sastancima. Naše organizacije na terenu imaju veliki stepen samostalnosti da predlažu svoje kandidate. Neki su se opredjeljivali za mlađe, neki za iskusnije, ali u principu imamo dobre liste i možemo se pojaviti pred građanima", rekao je Tegeltija za RTRS.

Prema njegovim riječima, poruka SNSD-a građanima je da su u ovom trenutku potrebni mir, stabilnost, hrana, energetika.

"Koliko god neko optužuje godinama SNSD za ovu ili onu politiku, sve ove godine smo obezbijedili mir i stabilnost i nije bilo bilo kakvog ekscesa. U trenucima kada jedna Njemačka ima problema sa strujom, vodom - kod nas toga nema. Imaćemo dovoljno hrane, bićemo i dalje garant mira i stabilnosti, jer narodu trebaju predvidljivi ljudi i politike", rekao je Tegeltija.

Tegeltija je istakao da je Staša Košarac izostavljen sa izborne liste u dogovoru sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, zbog incidenta /u Sarajevu/ o kojem su organi stranke poslali jasne poruke.

"Košarac je dio našeg tima i jedan od naistaknutijih članova i siguran sam da će to biti i poslije izbora. Žao mi je što on nije na izbornim listama", rekao je Tegeltija.

Na pitanje da li je njegov politički put vezan za Sarajevo, Tegeltija je rekao da nema namjeru da, ukoliko bude problema sa formiranjem novog Savjeta ministara, ostane neizabran na toj funkciji još četiri godine, jer to BiH ne treba.

"SNSD nema namjeru da po tom osnovu blokira formiranje vlasti, jer blokade ničemu ne doprinose. Sigurno je da će Republika Srpska, kao i uvijek, formirati vlast do Nove godine, izabrati Vladu, usvojiti budžet. Kada je riječ o SNSD-u, biće stvoreni uslovi da se formira vlast i na nivou BiH", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, SNSD je "velika ekipa i ima čovjeka koji je vodi", kome malo ko može da prigovoriti kada "slaže karte".

"Svako od nas ima neku svoju dionicu koju treba da žistrčiž. Što se mene tiče, radije bih bio u Banjaluci nego Sarajevu, ali to ne zavisi od mene", rekao je Tegeltija i naglasio da "u Sarajevo treba da idu ljudi mlađi od njega". 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana