SAD koriste Šmita da izazovu nove sukobe u BiH

Kaže ovo za “Glas Srpske” pravnik Ognjen Tadić komentarišući odluku Kristijana Šmita da samo nekoliko dana nakon što jer BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom odluči da baci novi klip u međuetničke točkove i pogazi sve napore predstavnika Srba i Hrvata da se do političkog rješenja dođe dogovorom i kroz zvanične institucije BiH. Ističe i kako je ovaj čin njemačkog diplomate u potpunosti razotkrio njegovu ulogu u BiH, ali i s koje mu adrese u stvari dolaze instrukcije, iz američke ambasade u BiH.

- Dio javnosti nam nije vjerovao kada smo argumentovano govorili da Šmit opstruiše evropski put BiH i da mu je zadatak da zadrži BiH pod protektorskim statusom, pa i po cijenu otvorenih sukoba. Sve opstrukcije koje su dolazile od njega do dana dobijanja pregovora pokazale su da smo bili u pravu. Sada imamo situaciju koja otprilike izgleda tako kao da Šmit po svaku cijenu mora izazvati sukobe u BiH ili će ga neko poslati na Istočni front. To je nepodnošljivo. Vjerujem da će Republika Srpska na najbolji mogući način spriječiti i sukobe koje Šmit priželjkuje i zaštititi sebe od njega. Ako bude pameti kod Hrvata i Bošnjaka, onda zajedno možemo postići taj uspjeh - poručio je Tadić.

Dupla igra

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da je ovo nametanje odluka stranaca u suprotnosti sa težnjom da međunarodna zajednica ode iz BiH, što mora ako misli da se kreće ka Evropskoj uniji, te da je sasvim logičan komentar portparola Evropske komisije da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH. Politikolog Filip Matić upozorava da Šmitovo ponašanje liči na diktaturu, ali i da malo nade uliva saopštenje Evropske komisije da je “visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH”.

Pravnik i politički analitičar Milko Grmuša navodi kako ne vjeruje u iskrenost i navodno dobre namjere nijedne od strana kada je u pitanju BiH, te da se sve, u stvari, svodi na njihove trenutne interese.

- Svi ti visoki zvaničnici, ma s koje strane dolazili, nisu dobronamjerni, kako prema Republici Srpskoj, tako i samoj BiH. Prave se naivni kao francuske sobarice, kao da nisu znali da će se ovo desiti pa su, eto, požurili sa svojim saopštenjima i reakcijama, bilo da su one negativne ili pozitivne na ovu Šmitovu odluku. Nikako ne treba zaboraviti da oni sve ovo vrijeme podržavaju Kristijana Šmita kao visokog predstavnika i kao papagaji ponavljaju da on ima pravo da nameće zakone i koristi bonska ovlašćenja. Znači, sve ovo je igra u kojoj građani BiH najviše ispaštaju -  istakao je Grmuša za “Glas Srpske”.  

Istoričar Aleksandar Raković ukazuje kako postaje jasno da Šmit želi da totalno zaoštri političke odnose unutar BiH, a za taj plan ima podršku SAD i ostalih zemalja Kvinte koje žele političku konfrontaciju sa rukovodstvom Srpske. Sve se svodi, ističe, na to da se što više smanje elementi državnosti Srpske.

- Jasno je da se Šmit ne bi upustio u sve to bez njihove podrške - naveo je on dodajući da postaje jasno i na šta je predsjednik Srbije mislio kada je nakon Šmitove odluke izjavio da predstoji najteže vrijeme do sada, jer su direktno ugroženi vitalni interesi Srbije i Republike Srpske.

Teški dani

Na ovo je upozorio i osnivač Pokreta socijalista Aleksandar Vulin ističući da je u toku finalizacija zavjere protiv Republike Srpske i Srbije i da oni koji iza toga stoje hoće da “kidnapuju predsjednika Milorada Dodika i unište Srpsku”.

Komentarišući objavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su pred Srbijom i Srpskom teški dani, Vulin je naveo da je Kristijan Šmit počeo da koristi takozvana bonska ovlašćenja, što znači da može da radi šta god hoće u BiH, ne pitajući nikoga i ne poštujući Ustav BiH ni Dejtonski sporazum. Smatra i da Šmit nakon nametanja izmjena Izbornog zakona neće stati, ali da će se nastaviti sa procesuiranjem svih koji ne poštuju njegove odluke.

- U ovom trenutku u BiH se nalaze snage za brzo reagovanje koje za svoj zadatak imaju hapšenje predsednika Srpske. Žele da ga uhapse, prete Republici Srpskoj čak i ukidanjem platnog prometa. Krajnji cilj SAD i Velike Britanije je da demontiraju Republiku Srpsku - upozorava Vulin.

Kristijan Šmit je, inače, u ponedjeljak odlučio da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Kako je tom prilikom pojasnio, radi se o izmjenama zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa, a što  podrazumijeva da Centralna izborna komisija BiH imenuje predsjednike biračkih odbora, ali i uvođenje skenera i video-nadzora.

Nakon ovog njegovog poteza, nametanja ovih izmjena Izbornog zakona iako su predstavnici vlasti na njemu intenzivno radili u proteklom periodu, reagovali su iz Brisela, ali i Vašingtona. Portparol Evropske komisije Petar Stano upozorio je da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH, dok je pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan iznio sasvim drugačije mišljenje - dajući punu podršku Kristijanu Šmitu i njegovoj upotrebi bonskih ovlašćenja.

Nepotrebne intervencije

Iz HDZ-a su izrazili duboko žaljenje što je Kristijan Šmit posegao za nametanjem rješenja u vremenu stabilne političke vlasti, intenzivnog liderskog dijaloga i otvaranja pregovaračkog procesa BiH s EU, te pozvali sve nosioce vlasti da vrate procese odlučivanja u okrilje legitimno izabranih predstavnika. Iz ove stranke su istakli i da ovakve nepotrebne intervencije u domaće zakonodavstvo samo nekoliko dana nakon pozitivnog izvještaja EU prema BiH, kojim se priznaju i prepoznaju pozitivni jednogodišnji rezultati izvršne i zakonodavne vlasti, mogu imati nesagledive posljedice na dalje integracijske procese.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.