Prvi korak do registra službenika

Vedrana Kulaga Simić
Prvi korak do registra službenika

SARAJEVO - U Ministarstvu pravde BiH su konačno, sa zakašnjenjem od gotovo dvije godine, skrojili dopune Zakona o državnoj službi koji je preduslov za formiranje registra službenika na zajedničkom nivou vlasti o kojem se polemiše duže od decenije.

Pokušaji da se uspostavi registar, odnosno na jednom mjestu saberu podaci o nacionalnoj, polnoj, kvalifikacionoj i drugoj strukturi rukovodilaca i drugih zaposlenih u više od 70 institucija na nivou BiH traju, prema ranijim podacima iz Agencije za državnu službu BiH, još od 2010. godine. Dugo je kamen spoticanja bila odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, prema kojoj im je zabranjeno da obrađuju lične podatke zaposlenih, kao i da nema zakonskog ovlašćenja da vode takav registar.

Da bi taj dio bio riješen potrebno je dopuniti zakon, a to su 2021. godine zatražili i tadašnji delegati Doma naroda u Parlamentu BiH kako bi se omogućilo vođenje registra, uz definisanje obima ličnih podataka koji bi se navodili. Te iste godine je, na sjednici Savjeta ministara krajem maja, usvojen zaključak kojim se usvaja informacija Agencije za državnu službu BiH o problematici uspostavljanja registra zaposlenih u institucijama BiH, te zadužilo Ministarstvo pravde da u saradnji sa Agencijom dostavi na usaglašavanje prijedlog zakona o dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama, a kojim će se zakonski omogućiti Agenciji vođenje registra državnih službenika i svih zaposlenih u institucijama BiH, osim vojnih lica, policijskih službenika i zaposlenih u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH. Istim zaključkom je zadužena Agencija za državnu službu BiH da u roku od tri mjeseca od dana usvajanja tog zakona sačini i dostavi na usaglašavanje prijedlog odluke kojom će se omogućiti vođenje registra zaposlenih kako bi istu odluku Savjet ministara mogao usvojiti.

Dostavljanjem nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi je, kako je potvrđeno, napravljen tek prvi korak, a na redu su ostali u Parlamentu i Savjetu ministara BiH.

- Donošenje zakona ispunjava obavezu izvršavanja zaključka Parlamenta BiH, kojim je naloženo Savjetu ministara da preduzme mjere da bi se uspostavio registar zaposlenih, osim u bezbjednosno-odbrambenom sektoru - istakli su u Ministarstvu pravde i dodali da je nacrt načelno podržan i od EU.

Pojasnili su i šta će pisati u spisima.

- U registru se vode podaci o imenu i prezimenu, jedinstvenom matičnom broju, prezimenu po rođenju, datumu rođenja, državljanstvu, polu, kao i o nacionalnosti, adresi, obrazovanju i stručnom usavršavanju, vještinama, postavljenjima, razrješenjima, stažu i iskustvu, platama i naknadama te o ocjenama rada, disciplinskim mjerama, kaznenim presudama. Lični podaci koji se vode u registru, osim imena i prezimena, nisu javni - navedeno je to u prvoj verziji zakona koji se uvodi i nova kategorija državnih službenika - inspektor, a osobama koje su već službenici olakšava napredovanje.

Prema podacima s internet stranice Agencije za državnu službu BiH, na tom nivou vlasti zaposleno je više od 3.900 službenika.

Novac

U resoru pravde su izračunali da će im za sprovođenje ovog zakona trebati još 200.000 maraka u kasi Agencije za državnu službu BiH. Nakon toga, stav je da će im na godišnjem nivou biti potrebno dodatnih 30.000 KM.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana