Priča o Izbornom zakonu BiH dobija nastavak: Sigurni samo novi pregovori
BANjALUKA - Nova šansa za dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona pružena je odlukom lidera vladajućih stranaka na zajedničkom nivou vlasti u BiH da formiraju tim sa zadatkom da ponudi kvalitetne prijedloge, a time je počela i implementacija dijela principa koji su potpisani još krajem prošle godine.
Sporazumom lidera SNSD-a, SDP-a i HDZ-a, iz decembra 2022, predviđeno je da će, između ostalog, u roku od šest mjeseci od konstituisanja vlasti na svim nivoima, što je nedavno završeno, promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH te sprovesti presude koje se odnose na izbornu oblast.
Pregovori o Izbornom zakonu su, u neku ruku, obilježili prošli mandat na zajedničkom nivou kada je SDA bila u vlasti, ali uprkos pokušajima, čak i uz posredovanje međunarodnih zvaničnika nije postignut dogovor.
Priča se uglavnom svodila na sprovođenje presuda sudova koji idu u korist Hrvata i onih koji se u BiH ne izjašnjavaju kao pripadnici nijednog od tri konstitutivna naroda, ali je dogovor izostao prvenstveno jer SDA i HDZ nisu mogli doći do zajedničkog stava o tome kako izmijeniti i Izborni zakon, a u određenom dijelu i Ustav BiH.
Da će pregovori biti nastavljeni potvrđeno je krajem prošle sedmice kada je dogovoreno formiranje radne grupe u kojoj su stranački funkcioneri Nerin Dizdar (SDP), Darijana Filipović (HDZ) i Sredoje Nović. Dizdar i Filipovićeva nisu odgovarali na pozive, dok je Nović juče poručio da će u narednim danima biti poznato kada će se sastati i od čega će početi. Nović koji je i ranije bio član grupa koje su se bavile izbornim zakonodavstvom za "Glas" kaže da će nastojati da dođu do konsenzusa o značajnim pitanjima.
- Činjenica je da su svi zainteresovani za izmjene Izbornog zakona BiH da bi bila otklonjena svaka sumnja u mogućnost lažiranja izbora. Koje će se sve odredbe mijenjati rano je još pričati o tome, ali je ključno da su sve strane pokazale, i SNSD, i HDZ, i stranke "trojke", interes da otvore to pitanje, da se o tome razgovara i da dođemo do najboljeg rješenja - zaključio je Nović.
Iako to međustranačko radno tijelo još nije ni počelo da radi pojavile su se određene sumnje u redovima opozicije, prije svih sa adrese SDA, stranke koju predvodi Bakir Izetbegović.
Funkcioner te stranke Adil Osmanović smatra da u ovaj proces moraju da budu uključene i stranke iz opozicije jer vladajući nemaju dovoljno ruku za potvrdu rješenja u Parlamentu BiH jer su potrebne dvije trećine za izmjene Ustava BiH.
- Ipak, ako ova grupa u koju u startu sumnjam ponudi dobra rješenja koja su u interesu građana, jačanja demokratije i demokratskih procesa građanske države BiH SDA to neće blokirati - rekao je Osmanović za federalne medije.
Bilo koji prijedlog izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH mora dobiti podršku, osim u Predstavničkom, i u Domu naroda Parlamenta BiH. Upravo su delegati SNSD-a i HDZ-a polovinom prošle godine usvojili izmjene koje je predložila partija Dragana Čovića, koje predviđaju drugačiji direktni izbor dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH, a kako bi Hrvati imali legitimnog predstavnika. Međutim, da bi stupile na snagu moraju biti u istom tekstu usvojene i u Predstavničkom domu. Član Predsjedništva iz Srpske bira se direktno na izborima i o tome, prema ranijim tvrdnjama republičkih predstavnika, nema pregovora.
"Pod lupom"
Da proces izmjena Izbornog zakona mora uključivati širok krug strana i započeti od prioriteta smatraju i u nevladinom sektoru, na adresama koje godinama prate ovu oblast. Za koaliciju "Pod lupom" neprihvatljivo je da taj proces bude sveden na dogovore tri političke stranke ili tri osobe iz tih političkih stranaka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
