Ni četvrt vijeka od zločina nad Srbima u Bradini niko nije ni optužen
Bradina - Preživjeli i protjerani Srbi iz konjičkog sela Bradina u četvrtak, 25. maja, obilježiće u seoskom Hramu Vaznesenja Gospodnjeg i njegovoj porti 25 godina otkako su zločinci iz redova muslimanskih i hrvatskih snaga pobili njihove braću, sestre, majke, očeve, rodbinu, kumove i komšije, ovo i okolna sela spalili, a njih zauvijek protjerali sa vjekovnih ognjišta.
Tog 25. maja 1992. godine na najbrutalniji način ubijeno je 48 srpskih civila, ostali odvedeni u logore i protjerani, a Hram Vaznesenja Gospodnjeg zapaljen i srušen.
Paroh konjički jerej Milan Bužanin naglašava u izjavi za Srnu da za zločine nad Srbima u Bradini, počinjene prije četvrt vijeka, ne samo da još niko nije osuđen, nego još ni protiv koga nije podignuta ni optužnica.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić izjavio je Srni da je u ovom tužilaštvu u radu više predmeta ratnih zločina nad srpskim stanovništvom na području Konjica, uključujući i Bradinu.
Paroh Bužanin rekao je da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pokrovitelj i ovogodišnjeg obilježavanja stradanja Srba iz Bradine.
Programom obilježavanja predviđeno je da u 10.00 časova u obnovljenom Hramu Vaznesenja Gospodnjeg Svetu arhijerejsku liturgiju služi Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz sasluženje sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.
"Pošto je ove godine slava hrama - Spasovdan, istog dana, nakon liturgije biće obavljen i slavski obred", rekao je paroh Bužanin.
Prema njegovim riječima, nakon liturgije, u 11.30 časova, biće služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježje srpskim žrtvama otadžbinskog rata u BiH, koji se nalazi u porti hrama.
Paroh Bužanin ističe da se očekuje dolazak zvaničnika Republike Srpske, te predstavnika Srba u institucijama BiH.
"Ove godine trebalo bi da pomenu prisustvuju i predstavnici ambasada Srbije, Rusije i SAD u BiH, što se ranije nije dešavalo", napomenuo je Bužanin.
Bužanin navodi da u Bradini sada stalno živi samo dvoje Srba, a da preko ljeta bude još nekoliko.
"U ranijem periodu je nešto kuća obnovljeno, a u posljednje vrijeme ništa, tako da nema povratka Srba u selo", konstatuje paroh Bužanin.
Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, bošnjački i hrvatski zločinci bacili su 26 tijela u jamu ispred pravoslavnog hrama u Bradini. U logorima su živote izgubila još 22 srpska civila, a za pet lica se i dalje traga.
Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su i Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci.
Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva zapaljeni.
Prije rata, u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika.
Prema Srninim saznanjima, MUP Republike Srpske do sada je podnio šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u Bradini počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina.
Nakon istrage i prikupljenih dokaza, nepobitno je utvrđeno da su pripadnici muslimanskih oružanih snaga planirali, organizovali i izvršili akciju u kojoj su Bradina i okolna sela uništeni i etnički očišćeni od srpskog stanovništva.
Prema istom izvoru, 25. maja 1992. godine u Bradini je ubijeno najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, izvršeno pet silovanja, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće.
Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa ognjišta, njihova pokretna imovina opljačkana, a kuće i crkva zapaljeni.
Na taj način pripadnici muslimanskih oružanih formacija počinili su više krivičnih djela ratnog zločina protiv srpskog civilnog stanovništva, a dokazano je da je u slučaju Bradine i okolnih srpskih sela u opštini Konjic riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu, tvrdi policija Srpske.
Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se da su se tih strašnih dana "saplitali o leševe najmilijih", kao i da je "komanda hrvatske i bošnjačke paravojske platila neka lica romske nacionalnosti koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".
Hram Svetog Vaznesenja Hristovog u Bradini kod Konjica sagrađen je 1938. godine trudom i prilozima mještana na čelu sa tadašnjim parohom Jovanom Slomovićem porijeklom iz Čajniča.
Najveći ktitor je bio Vlad ili Vladimir Olšanski /porijeklom Čeh/, koji je bio inženjer na izgradnji željezničkog tunela u blizini hrama, pa je davao materijal i mašine koje su bile potrebne graditeljima.
Trudom nekadašnjih žitelja ovog mjesta koji sada žive u izbjeglištvu /većinom u Srbiji i drugim mjestima BiH, dok neki žive i u inostranstvu/, obnovljena je spoljašnost hrama i postavljen novi krov, te je na taj način spriječeno dalje propadanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
