Naše naravi: Poskupio hljeb, jedite kolače!

Glas Srpske 21.08.2007 00:00

Miljana ĐURĐEVIĆ

BRČKO - Uz svu gorčinu, posebno onih najsiromašnijih u distriktu, koju je izazvalo enormno povećanje cijene hljeba i najave poskupljenja drugih elementarnih životnih namirnica, u Brčkom kruži šala ... šta nas briga, u distriktu imamo veliki budžet i ne jedemo hljeb, već kolače. No, šalu na stranu, nema društva na svijetu koje bi na, takoreći, miran način izdržalo tako drastično povećanje cijene hljeba od 50 odsto, a da neko ne snosi posljedice za to. Ovakvo poskupljenje, a i ona najavljena, posebno struje, nisu došla kao grom iz vedra neba, već su za iole upućenije bila očekivana, jer u funkcionisanju cijelog sistema zaštite potrošača postoji toliko praznina koje su kad-tad morale da pokrenu ovakvu lavinu. Uzroke prije svega treba tražiti u nekoliko činjenica. Uvoznici, pa i oni koji rade sa žitaricama, odavno predstavljaju privrednu i pomalo nedodirljivu elitu u distriktu, a od kojih administracija prilično udobno živi. Država nije stvorila nijedan zaštitni mehanizam kako bi mogla da interveniše, recimo iz robnih rezervi, kao što to rade sve ozbiljne i uređene države ili da preventivno djeluje kroz subvencije i garancije proizvođačima. Iz ove dvije činjenice proizlazi jedna zajednička - ne postoji organizovan pristup domaćoj proizvodnji i osjećaj je da čak ne postoji ni interes za domaću proizvodnju, niti je na pomolu stvaranje robnih rezervi i drugih mehanizama kojima bi se zaštitili potrošači od lobista, kao i proizvođači od monopolista. Da je drugačije, uvoznici bi bili korektni i ne bi iznijeli alarmantne podatke o cijenama na svjetskom tržištu, samo mjesec dana nakon otkupa pšenice od domaćih proizvođača po već sada jadnim cijenama. A logično je bilo da i Vlada distrikta ima pravovremene procjene i da je na vrijeme intervenisala subvencijama, a ne sada kada je stvar gotova. Rezultat toga je neminovni pad standarda i stezanje kaiša, posebno penzionerskog i sirotinjskog, dok za one bogatije, zaposlene u administraciji i biznismene, dodatnih stotinjak maraka ne predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet. Gdje je rješenje i da li ga ko nudi? Za sada je to poskupljenje, koje će se, izgleda, brzo zaboraviti usljed dolaska novih i težih, prihvaćeno kao činjenica, uz mlake najave Vlade distrikta da će nešto učiniti. Možda je upravo izlaz u radikalnijem pristupu - hitnoj vladinoj kupovini izvjesne količine pšenice i intervencija na tržištu po regresiranim cijenama, kao i hitan program subvencija proizvođačima pred jesenju sjetvu. Jer, nije baš praktično da nam pored ravne Posavine žitnice budu Argentina i Mađarska. A šta ćemo kada i kolači poskupe?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.