Naredna godina ključna za izmjene Izbornog zakona

Vedrana Kulaga Simić
Naredna godina ključna za izmjene Izbornog zakona

SARAJEVO, BANjALUKA - Prvo postizborno zasjedanje Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koje je predviđeno za početak decembra, moglo bi proteći u znaku u raspravi o promjenama u izbornom zakonodavstvu, za šta su sve strane, ali nema jedinstvenog stava o tome u kojem pravcu ići.

Priča o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH traje godinama, a jedna od promjena napravljena je ove godine, čime su omogućeni lokalni izbori u Mostaru i najavljeno da će se ići i u šire izmjene, da bi bila stavljena tačka na neke od nedostataka, što od domaćih lidera očekuju i građani, ali i stranci na njenom putu ka punopravnom članstvu u EU.

Jedna od tačaka dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma, zakazanoj za 9. decembar, jeste izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je predložio poslanik SDP-a Saša Magazinović.

Riječ je o dokumentu u kojem se, između ostalog, ukazuje na institut “mirovanja parlamentarnog mandata koji podrazumijeva pravo poslanika da, u određenim okolnostima, stavi mandat u mirovanje jer je, kako je navedeno u obrazloženju, zabrinjavajuća praksa neformiranja vlasti nakon izbora pri čemu brojne osobe u izvršnoj vlasti obavljaju dužnosti predstavnika u zakonodavnoj, što vodi u opasne presedane.

Poslanici bi trebalo da razmotre i poslaničku inicijativu Damira Arnauta kojom se Savjetu ministara BiH nalaže da u roku od 90 dana od dana usvajanja inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog izmjena zakona kojim će se uspostaviti sistem drugog kruga glasanja za izbor načelnika/gradonačelnika i za članove Predsjedništva BiH.

Predsjedavajuća Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković Bursać naglašava da SNSD nije prepreka za promjene u izbornom sistemu, ali da se mora uvesti red i zaista raditi na ovim pitanjima, a ne da i ovo pojedincima služi za skupljanje jeftinih političkih poena.

- Prvi problem je legitimno predstavljanje, a spremni smo da razgovaramo o svemu, ali ne i da se zalijećemo u izmjene izbornog zakonodavstva. Nije toliki problem ni zakon, koliko jeste njegovo sprovođenje. Ima prostora za unapređenje, ali inicijative od kruga poslanika iz opozicije su već deplasirane. I ovim, uslovno rečeno, malim inicijativama se pokušavaju zamaskirati najkrupniji problemi koji se tiču legitimnog predstavljanja zbog čega, ni dvije godine nakon izbora, nije formirana vlast u FBiH, što mnogi zaboravljaju - zaključila je Novaković Bursać za “Glas Srpske”.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Branislav Borenović smatra da su opozicioni predstavnici, osim što imaju puno pravo na takvo djelovanje, prinuđeni da se i dodatno bore za izmjene jer od vlasti ne stižu nikakvi prijedlozi, a imaju u oba doma kapacitet da isti budu usvojeni.

- Vlast ništa ne radi. Ne predlažu ništa, a svi znamo da izborni zakon treba mijenjati. Iduća godina je dobra prilika za promjene ako bude volje, ali iza nas je deset neizbornih godina, a ništa nije urađeno. Nekima to i odgovara. Ako nema političke volje ostajemo u srednjem vijeku kada je riječ o izbornom procesu - istakao je Borenović za “Glas Srpske”.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je tokom vikenda da je optimističan i da vjeruje da će u prvoj polovini naredne godine BiH imati izmjene Izbornog zakona BiH, koje će “garantovati legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda”.

Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, ali tim potezima nisu riješeni oni suštinski problemi tog procesa i partija. Na dnevnom redu su i materijali Centralne izborne komisije (CIK) BiH koji se tiču strategije i plana za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH.

Prevare

Poslanici bi, prema onome što je objavljeno na stranici Parlamenta BiH, trebalo da se osvrnu i na posljednje lokalne izbore. Na dnevnom redu je i izvještaj komisije o prijedlogu Mirka Šarovića iz SDS-a za uvrštavanje nove tačke koja se odnosi na informacije CIK-a o pokušajima izbornih prevara putem glasanja poštom izvan BiH, a novu tačku traži i Dženan Đonlagića iz DF-a. Pita da li je tačno da je sekretar Predstavničkog doma odbio potpisati saglasnost da se CIK-u BiH da saglasnost Velika sala za tradicionalno održavanje izborne konferencije.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana