Mnoge stranke protiv prijedloga da izbori budu odgođeni: CIK ne može da nameće izmjene izbornog zakonodavstva

Darko Momić
Mnoge stranke protiv prijedloga da izbori budu odgođeni: CIK ne može da nameće izmjene izbornog zakonodavstva

BANjALUKA - Većina stranaka protivi se odgađanju raspisivanja i održavanja lokalnih izbora u BiH i upozoravaju da da je riječ o političkoj inicijativi Centralne izborne komisija (CIK) BiH koja bi se time umiješala u izmjene izbornog zakonodavstva što nije u njenoj nadležnosti.

CIK je uputio inicijativu Parlamentu BiH da usvoji dopune Izbornog zakona BiH kako bi se, zbog stanja uzrokovanog epidemijom virusa korona, odgodilo raspisivanje i održavanje lokalnih izbora.

Lider SNSD-a Milorad Dodik poručuje da ne treba odgoditi lokalne izbore jer za to nema razloga.

- Treba ih raspisati, pokušati ispoštovati zakonske rokove, a ako dođe do ugrožavanja epidemiološke situacije imamo dovoljno vremena da početkom septembra dogovorimo eventualno prolongiranje izbora - naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je Centralna izborna komisija (CIK) BiH izabrana mimo zakona i da ona, kao ni Parlament BiH, nije ovlašćena da odlučuje o prolongiranju izbora.

- Izbori se sprovode po izbornim zakonima entiteta i samo ako tu dođe do promjena može doći i do promjena izborne dinamike. CIK nije taj ko prolongira izbore, niti je faktor dogovora. Za promjene izbornog zakona u svim zemljama se najčešće se obezbjeđuje konsenzus učesnika izbora. Ovdje niko ne vodi razgovor, već se pokušava nešto nametnuti. CIK za nas nije legalan i legitiman i ne može biti ni sagovornik o ovom pitanju - rekao je Dodik.

On je dodao da je ta tema nepotrebna u ovom vremenu.

- Ali neki su htjeli da to završe na brzinu kao što su navikli sa promjenom Poslovnika o radu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ili izborom CIK-a. Vjerujem da u FBiH ne razmišljaju sve političke partije na način kao što predlaže SDA da dođe do odgađanja izbora - kaže Dodik.

Vršilac dužnosti predsjednika DNS-a Nenad Nešić smatra da lokalni izbori ne moraju biti odgođeni zbog epidemije, te da je dovoljno skratiti rokove za predizborne aktivnosti.

Nešić je istakao da je rano za razmišljanje o odgađanju izbora, jer će epidemija do oktobra proći i situacija se dodatno može procjenjivati za dva-tri mjeseca, saopšteno je iz DNS-a.

- Ono što bi trebali u ovom momentu uraditi jeste skratiti rokove za izborne aktivnosti koji su ionako predugi, pa nam kampanja traje po pola godine - rekao je Nešić.

Prema njegovim riječima, Izborni zakon BiH trenutno predviđa tri stvari, a prva je da se izbori raspisuju 150 dana prije održavanja, kada počinje rok za prijavu za ovjeru političkih subjekata za učešće na izborima.

- Drugi rok je da se prijava za ovjeru za učešće na izborima, sa prikupljenim potpisima, predaje najkasnije 135 dana prije održavanja izbora. Treća stvar je da političke partije predaju kandidatske liste najkasnije 90 dana prije izbora - naveo je Nešić, koji je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

On smatra da je sasvim dovoljno ispravno rješenje skratiti ove rokove i u redovnim okolnostima, a posebno u vanrednim kada je izborne aktivnosti nemoguće sprovoditi.

- Racionalno i opravdano rješenje je izbore raspisati krajem jula, da rok za ovjeru za učešće na izborima bude do sredine avgusta, a predaja listi do kraja avgusta. Suludo je da svako dvije godine izgubimo pola godine na predizborno politikantstvo i zato je u interesu svih da se skrate rokovi i predizborne aktivnosti - ocijenio je Nešić.

On je podsjetio da je za odgađanje izbora neophodno promijeniti deset kantonalnih ustava, dva entitetska i Ustav BiH koji propisuju da se izbori održavaju svake četiri godine.

- Ukoliko bi pokušali prolongirati izbore bez promjene 13 ustava, u pitanje bi došao njihov legalitet i vrlo vjerovatno bi takve izmjene Izbornog zakona BiH bile proglašene neustavnim od Ustavnog suda BiH -zaključio je Nešić.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović je, međutim, drugačijeg mišljenja. On je izjavio da ova stranka smatra da je važno, što hitnije, ozbiljno razmotriti inicijativu CIK-a BiH za odgađanje izbora, odnosno izmjene izbornog zakonodavstva.

Šarović je rekao da se približava kritični trenutak, već početkom maja, kada treba raspisati lokalne izbore i to u uslovima kada je na snazi vanredna situacija, a nije usvojen ni budžet institucija BiH.

- Bez budžeta i postojanja opštih sloboda, kao što je sloboda kretanja i okupljanja ljudi, nije moguće stvoriti zakonske uslove za održavanje lokalnih izbora, posebno ukoliko bi ovakvo stanje potrajalo - tvrdi Šarović.

Dodaje da SDS smatra da naredne dvije, tri sedmice treba iskoristiti da sve parlamentarne stranke u BiH ozbiljno razmotre inicijative i kreiraju odgovarajuća rješenja, unaprijed ne prejudicirajući kako bi ona izgledala, saopšteno je iz ove stranke.

Šarović je rekao da je u ovom trenutku najvažnije da se na vrijeme krene u susret mogućim problemima.

Lider SBB-a Fahrudin Radončić ocijenio je da je zahtjev CIK-a politički i da prvo treba preživjeti epidemiju virusa korona, a onda donositi političke odluke.

- Nama je bitka na život ili smrt narednih 60 dana, koliko građana i života da spasimo, a nakon toga ćemo odlučivati o političkim temama - rekao je Radončić novinarima u Banjaluci.

On smatra da u situaciji borbe protiv epidemije virusa korona u BiH ne treba donosti brze odluke, podsjetivši da je BiH zemlja u kojoj se svake dvije godine održavaju izbori.

- Bilo bi dobro da se izbori održavaju u martu za jedan nivo, a u septembru i oktobru za drugi nivo kao u drugim zemljama, ali o tome nema konsenzusa svih u BiH. To zahtijeva veliku političku toleranciju i dogovor, a za sada mi tog dogovora nemamo - rekao je Radončić.

Radončić smatra da je odluka CIK-a BiH politička.

- Stav SBB-a je uvijek bio precizan. Na prošlim izborima se dogodila brutalna izborna krađa za člana Predsjedništva BiH i za druge. CiK BiH je dozvolio da se noć uoči izbora zamijeni 6.500 članova biračkih odbora i neke stranke su same pravile izborni rezultat i druge čašćavale – tvrdi Radončić.

On je podsjetio da je tada stav SBB-a bio da čak neće izaći na izbore, dok se ne riješi da to bude elektronski i dok izbori ne budu pošteni.

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH saopštio je da je CIK BiH “nelegalno i nelegitimno tijelo” i pozvao na odbacivanje akata za koje kaže da su u suprotnosti sa zakonskim temeljima BiH.

Hrvatski narodni sabor ističe da su neophodne hitne konsultacije demokratski izabranih predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti BiH, kao jedinih ovlaštenih i mjerodavnih da u novonastalim okolnostima oblikuju rješenja u Izbornom zakonu u pogledu svih pitanja koja se tiču lokalnih izbora, ističu iz HNS-a.

U HNS-u smatraju neprihvatljivim ponašanje CIK-a BiH.

- Nedopustivo je da nelegalno i nelegitimno tijelo preuzima nadležnosti za koje nema nikakvog zakonskog utemeljenja postupanjem koje nije u mjerodavnosti CIK-a već izvršne i zakonodavne vlasti. Takvo ponašanje smatramo neprimjerenim, tim više što se BiH trenutno nalazi u složenim vremenima koja dolaze kao posljedica globalne pandemije koja je uzrokovala istovremene izazove zdravstvenim i ekonomskim sistemima - saopšteno je iz HNS-a.

Iz HNS-a dodaju da, u skladu s tim, “bilo koja inicijativa, odluka, zaključak ili drugi akt koji donosi nezakonito i nelegitimno tijelo ne može biti prihvaćen kao pravno valjan, niti se po njemu može postupati”.

HNS poziva na transparentno, demokratsko i zakonski utemeljeno djelovanje.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić smatra da je ta odluka preuranjena.

- Oni sigurno nisu ti koji su pozvani i koji mogu dati sud o tome do kada će potrajati stanje prirodne nesreće. Postoji niz drugih mogućnosti koje se mogu preduzeti, ako ovo stanje završi ili ako potraje bilo na održavanju ili odgodi izbora. Nigdje se neće zakasniti s odgodom ukoliko to razvoj situacije zahtjeva – istakao je Nikšić.

Sjednica Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamenta BiH trebalo bi da bude održana 15. aprila, a sjednica ovog doma 23. aprila i na njoj bi trebalo da se nađu predložene dopune Izbornog zakona iako o tome ne postoji usaglašen stav, saznaje “Glas Srpske”.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da bi bez tih izmjena 4. maja morala da raspiše i zakaže izbore za 4. oktobar, što je u ovakvoj epidemiološkoj situaciji, kažu, praktično neizvodivo.

Iz CIK-a BiH u juče je saopšteno da je na korespondentnoj sjednici usvojen zaključak o pokretanju inicijative za donošenje zakona o dopunama Izbornog zakona BiH koji je upućen Parlamentu BiH.

- Predloženim dopunama Izbornog zakona BiH uvodi se pojam vanrednih okolnosti koje podrazumijevaju vanrednu situaciju, te stanje prirodne nepogode i druge nesreće, proglašene od nadležnih institucija u BiH i utvrđuje da CIK ima ovlašćenja da donese odluku o odgađanju raspisivanja i održavanja izbora, što do sada nije bilo propisano - navodi se u saopštenju.

Takođe, navodi se dalje, predlaže se propisivanje obaveze CIK-a da donese odluku o raspisivanju i održavanju izbora kad utvrdi da su ispunjeni uslovi za održavanje izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH, a najkasnije u roku do 90 dana od prestanka vanrednih okolnosti.

- Ocjena postojanja zakonskih uslova za održavanje odgođenih izbora bila bi u nadležnosti CIK-a, koji bi ovu odluku bio ovlašćen donijeti i za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti, ukoliko utvrdi da te okolnosti više ne onemogućavaju organizaciju održavanja izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH - navodi se u saopštenju.

CIK podsjeća da je zbog epidemiološke situacije u zemlji u vezi sa sprečavanjem širenja epidemije virusa korona Savjet ministara 17. marta donio Odluku o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH, kao i Odluku o postupanju institucija BiH s ciljem obezbjeđivanja zaštite života i zdravlja zaposlenih zbog opasnosti od moguće pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane virusom korona.

U saopštenju se dodaje da je Republika Srpska donijela Odluku o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Srpske, dok je FBiH donijela Odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom virusa korona.

- Uvažavajući navedenu situaciju u BiH, CIK konstatuje da je kapacitet rada institucija umanjen, a sloboda kretanja građana ograničena. Kako bi raspisivanjem izbora već narednog dana počeli teći rokovi za sprovođenje izbornih aktivnosti, kao što je prikupljanje potpisa od strane političkih subjekata, jasno je da u datim okolnostima navedeno nije moguće preduzeti, kako zbog ograničene slobode kretanja, tako i zbog sprečavanja širenja epidemije - ističe se u saopštenju CIK-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana