Krajišnik: Dejton uvažio prijeratne prijedloge rukovodstva Srba
Hag - Nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik osporavao je danas, prvog dana svjedočenja u odbranu Radovana Karadžića u Haškom tribunalu, da je postojao plan ili udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio da se proteraju muslimani sa srpskih područja u BiH, kako se to navodi u optužnici.
Krajišnik je rekao da je uvijek bilo predviđeno da pripadnici manjina žive u svim dijelovima BiH i da će njihova prava biti poštovana.
On je potvrdio da nikada nije imao namjeru da muslimani budu uništeni kao grupa, u cjelini ili djelimično, i da nije znao da je takav stav postojao kod bilo koga iz srpskog rukovodstva u BiH.
Objašnjavajući istorijski kontekst događaja uoči izbijanja sukoba u BiH, Krajišnik je naveo da je još početkom 1991. godine dobio informacije o formiranju "Patriotske lige", ali da je bio idealista i nije vjerovao bezbjednjacima.
U prilog tvrdnji da se muslimanska strana nelegalno naoružavala i pripremala za rat, citiran je dio iz knjige "Sjećanja" ratnog muslimanskog lidera Alije Izetbegovića, gdje opisuje kako je Jugoslovenska narodna armija /JNA/ za to znala, ali da je to "otrpjela, jer se nije osjećala dovoljno snažnom da odgovori".
Krajišnik i Karadžić su konstatovali da je proglašenje nezavinosti BiH izvršeno na nelegalan način i uz ugrožavanje principa razvopravnosti tri naroda.
Komentarišući dokument "Varijanta A i B", Krajišnik je rekao da nije znao da je on podijeljen na sjednici Glavnog odbora Srpske demokratske stranke /SDS/ u decembru 1991. godine.
Tužilaštvo tvrdi da je ovaj dokument uputstvo koje je predviđalo potpuno preuzimanje vlasti u mjestima u kojima su Srbi bili u većini i da je realizacija počela odmah nakon izdavanja uputstva.
Karadžić dokazuje da "Varijanta A i B" nije bio dokument SDS-a, već penzionisanog oficira JNA i da ne predstavlja namjeru etničnog čišćenja nesrpskog stanovništva, već odbrambeni plan u slučaju napada na Srbe.
Poredeći prijedloge srpskog rukovodstva o podjeli opština prije rata sa prijedlozima koji su usvojeni na mirovnoj konferenciji u Dejtonu, u novembru 1995. godine, Krajišnik je potvrdio da su oni u najvećem broju slučajeva bili isti.
Karadžić je rekao da je optužen da je htio podjelu opština, da je počinio krivično djelo da se opštine podjele i da bude kako je predlagano prije rata.
"Hoću da pokažem kako je to međunarodna zajednica riješila u Dejtonu, kad nisu morali pucati, već su imali olovku u ruci", rekao je Karadžić.
Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon rekao je da "ne misli da je Karadžić optužen za podjelu opština".
Glavni pretres na suđenju Karadžiću nastavlja se u utorak, 12. novembra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
