Kiša donijela dugo očekivano osvježenje

Glas Srpske 11.08.2007 00:00

RATARI su u noći između četvrtka i petka konačno dočekali kišu, ali im nije pao kamen sa srca i ne trljaju žuljevite ruke. Sumnjaju da im ona može "popraviti" štetu na usjevima, izazvanu katastrofalnom ovogodišnjom sušom. Ni poljoprivredni stručnjaci, s druge strane, nisu pretjerani optimisti... Šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta Republike Srpske dr Jovan Kondić rekao je da posljednja kiša, ipak, daje kakvu-takvu nadu da je moguć oporavak kukuruza, soje, travnih smjesa i drugih poljoprivrednih kultura, koje nisu sazrele. U kojoj mjeri, prema njegovim riječima, zavisi od zelene biljne (odnosno, lisne) mase. - Ako se list na kukuruzu nije osušio, ova i naredne kiše obezbijedile bi da taj kukuruz pruži nešto bolji prinos, ali ne onoliki kakav bi bio da su vremenske prilike bile naklonjene ratarima. Međutim, kukuruzu kod kojeg je list potpuno sasušen - a takvih, nažalost, ima mnogo u Lijevču polju, na plitkom zemljištu - ni ova, a ni buduće kiše ne mogu ništa pomoći. Ta proizvodnja je već izgubljena - naveo je Kondić. Prema njegovom mišljenju, stanje soje u odnosu na kukuruz je nešto bolje, pogotovo na onim parcelama koje su zasijane u optimalnom roku i na kojima su kvalitetno i u odgovarajućem roku primijenjene sve agrotehničke mjere. - Optimalni period za sjetvu soje na banjolučkom području je između 20. i 30. aprila. Neki su je sijali tokom cijelog maja i juna. Soja, posijana na plićim i šljunkovitim zemljištima, pretrpjeće veću štetu, bez obzira na agrotehničke mjere - istakao je Jovan Kondić. Osvrćući sa na sušu proteklih godina, on je podsjetio da je 2003. godina bila slična ovoj. Ovaj iskusni stručnjak smatra da je najveća greška u tome što iz suše prije četiri godine nismo izvukli pouku, kako bismo se pripremili za naredne suše. Po njegovim riječima, suša će u godinama ispred nas biti sve češća. Šta preduzeti? Dr Kondić je podvukao da je osnovna mjera borbe protiv suše u ratarskoj i ostalim vrstama poljoprivredne proizvodnje na našim oranicama - navodnjavanje. Republika Srpska i Federacija BiH, naveo je on, imaju dosta riječnih tokova, a mogu se koristiti i podzemne vode za kvalitetno navodnjavanje svih poljoprivrednih kultura na našim oranicama. - Zato bi, u nekom narednom periodu, s ciljem borbe protiv suše, trebalo nabaviti odgovarajuće sisteme za navodnjavanje. Republika Srpska bi trebala dodjelu zemlje pod zakup (ili koncesiju) usloviti uvođenjem kvalitetnog sistema navodnjavanja - predložio je Kondić. G. DAKIĆ GOVEDARSKA FARMA Kao pozitivan primjer, dr Jovan Kondić pomenuo je Govedarsku farmu u Novoj Topoli - "Farmalend" - koja je pravovremeno obezbijedila novac za pokretanje sistema za navodnjavanje bivšeg PIK "Mladen Stojanović". Ovaj sistem, koji će moći da navodnjava dvije hiljade hektara, biće pušten u rad 2008. godine. - Pomenuti sistem za navodnjavanje obezbijediće dvije rentabilne žetve. I u uslovima takozvanog "suvog ratarenja", bez navodnjavanja, moguće je ublažiti posljedice suše, odnosno postići veći prinos, ukoliko se primjenjuju sve agrotehničke mjere, kvalitetno i u optimalnom roku. To, nažalost, kod nas najčešće nije slučaj, pogotovo u privatnom sektoru - zaključio je Kondić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.