Hrvati rade po svome, BiH se uzda u razgovore

Vedrana Kulaga Simić
Hrvati rade po svome, BiH se uzda u razgovore

ZAGREB - Dok hrvatske institucije nastavljaju sa ispitivanjem terena na području Dvora i Trgovske gore, gdje je planirana izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, domaći zvaničnici polažu veliku nadu u najavljeni sastanak sa tamošnjim nadležnima i uzdaju se da će komšije, ipak, korigovati planove.

Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” objavio je da su započeta uzorkovanja i mjerenja radioaktivnosti za definisanje nultog ili postojećeg stanja.

Prikupljaju se uzorci voda, zemljišta, poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova, meda i drugih pčelinjih proizvoda, a navedeno je da su ta mjerenja planirana u periodu od godinu. Fond je obrazložio da su uzorci zemljišta uzeti sa dvadesetak tačaka na lokaciji Čerkezovac te u bližoj i daljoj okolini od velike važnosti za definisanje prirodne radioaktivnosti u okolini.

BiH i Hrvatska dugo vode tihi rat zbog namjere zvaničnog Zagreba da na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice sa BiH i sliva Une, izgradi odlagalište za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo, čime bi bilo ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika s obje strane rijeke.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH početkom ljeta je utvrdilo prijedloge članova ekspertskog i pravnog tima, međutim to još nije prošlo u Savjetu ministara zbog protivljenja ministarke inostranih poslova BiH Bisere Turković, koja je istakla da tu treba razjasniti mnoge stvari, da Hrvatska još na tom polju nije napravila ozbiljne korake te da je sporno finansiranje predloženih članova, jer postoje institucije koje se bave tim pitanjima.

U međuvremenu su započete određene aktivnosti da bi se za istim stolom našli resorni ministar BiH Staša Košarac i njegov kolega iz hrvatske Vlade Tomislav Ćorić, čiji resor pokriva i pitanje Trgovske gore.

Ambasador BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ rekao je juče za “Glas” da je i dalje u opticaju raniji dogovor prema kojem će sastanak biti u drugoj polovini novembra.

- Članovi kabineta ministara su na vezi i rade na usaglašavanju datuma i dnevnog reda sastanka. Još ne znamo da li će pogoršana epidemiološka situacija uticati na planove. Važno je da članovi kabineti razgovaraju i da, na kraju, i dođe do sastanka te da budu otvorena sva pitanja. Uzdamo se da će prvobitni dogovor i biti na kraju i da će sastanak biti u drugoj polovini novembra - istakao je Vranješ.

Hrvatska i Slovenija nisu postigle dogovor o zajedničkom skladištenju otpada. Hrvatska je vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i do 2023. godine mora da preuzme pola otpada. Hrvatski sabor je dao saglasnost za reviziju programa, a vojno skladište “Čerkezovac” na području Dvora ostaje preferentna lokacija za odlaganje. Protiv odlagališta su i vlast i građani s druge strane Une, odnosno u Dvoru.

Stručnjaci

Domaći stručnjaci, koji dugo čekaju imenovanje u ekspertski i pravni tim za borbu protiv namjere Hrvatske da u blizini Une odlaže radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, nedavno su za “Glas Srpske” kazali da BiH gubi previše vremena na politička prepucavanja o ovom problemu. Krajnje je, kako su naveli, vrijeme da se na to stavi tačka i počne priprema pravog odgovora.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana