Hoće li doći do izmjena Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija?
Hoće li srpski poslanici u novom sazivu PS BiH smoći snage da u parlamentarnu proceduru pošalju prijedlog izmjena Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija koji bi i licima osuđenim za krivična djela ratnog zločina omogućio izlazak na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne kao što je praksa u Haškom tribunalu.
Na to ih obavezuje i zaključak Narodne skupštine Republike Srpske. Da to neće ići lako potvrđuju izjave bošnjačkih poslanika u bh. parlamentu koji se protive ranijem izlasku na slobodu osuđenika za ratni zločin.
Jedina razlika u praktično identičnim i Srbima nimalo naklonjenim presudama Suda BiH i Haškog tribunala za ratni zločin jeste to što haški zatvorenici nakon 2/3 kazne mogu na slobodu dok osuđenici u BiH tek nakon odslužene pune kazne.
“Ako pogledamo Haški tribunal, 'ad hok' sud koji su prihvatile sve zemlje sa prostora bivše Jugoslavije, tu bi mogućnost trebalo dati svima koji se sude pred domaćim sudovima, jer riječ o praktično istim sudskim procesima i istim događijima”, smatra ratni komandant Zvorničke brigade VRS i haški osuđenik Vinko Pandurević.
Ispada da je “bolje” kada sudi Haški Tribunal nego Sud BiH ako ništa, osuđenici se mogu nadati da će koju godinu ranije kući. Izjednačavanje domaćeg sa evropskim pravosuđem u smislu ranijeg izlaska na slobodu podrazumijeva izmjenu Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija ali otvara i pitanje zadovoljenja pravde za žrtve zločina.
“Sigurno da ćemo raditi na tome da nađemo način. Novi prijelog izmjena i dopuna Zakona o izvršenja sankcija i da pokušamo naći načina iako su diskutibalne i politički motivisane presude Srbima, da se uđe u proces eventualno nakon odležane dvije trećine kazne, a da jednu trećinu kazne budu pušteni. To je za nas veoma važno”, poručio je
šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Staša Košarac.
“Ja mislim da krivično djelo terorizma i ratnog zločina ne treba imati privilegiju kad je u pitanju raniji otpust. To se dešava u zemljama koje nisu imali ratna dešavanja i ratne zločince. Zato treba da do kraja odsluže kaznu”, kaže poslanik Nezavinskog bloka u Predstavničko domu PS BiH Sadik Ahmetović.
Odbojan stav bošnjačkih političara može da se tumači činjenicom da su upravo Srbi najčešće procesuirani za ratni zločin. Od osnivanja Sud BiH osudio je više od 110 Srba na blizu 1.700 godina zatvora što je tri puta više nego što su dobili Bošnjaci i Hrvati zajedno. Ni Haški tribunal nije štedio Srbe, više od 60 ih je osuđeno na skoro hiljadu godinu.
“Dovoljno je da se promjeni zakon na nivou BiH i da se ispoštuju evropski principi i zakonodavstvo prilagodi evropskom i samim tim će po automatizmu svi ti osuđenici i Srbi, Bošnjaci i Hrvati koji su jako bolesni, jednu trećinu kazne izdržavati kući. Ne umanjuje se ničiji zločin nego se postupa isto ako u Evropi”, naglasio je potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Prije mjesec dana Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Zakona o amnestiji koje omogućavaju pomilovanje za osuđenike nakon dvije trećine odslužene kazne. Međutim, bez usklađivanja sa zakonima na nivou BiH i u Federaciji amnestija ne vrijedi van teritorije Srpske. Zato je i usvojen zaključak kojim se obavezuju srpski poslanici u PS BiH da se izbore za pravo osuđenika za uslovni otpust nakon dvije trećine odslužene kazne. Sonja Karadžić Jovićević, jedina od poslanika SDS-a podržala jje taj prijedlog.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
