Haški tribunal ne da arhivu jedino Srpskoj

Tribunal će zatvoriti vrata 31. decembra ove godine, a procjene govore da se u njegovim arhivama nalazi između 15 i 20 miliona stranica arhivske građe i oko 13.000 artefakata, odnosno metaka, oružja, dijelova odjeće i drugih predmeta.

Haški tribunal od polovine 2016. godine organizuje niz javnih skupova u vezi sa tim nasljeđem i konsultacije sa predstavnicima zemalja u regionu. U Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica ističu, međutim, da nijedna institucija RS nije pozivana na te skupove. Jedna od najvažnijih konferencija održana je u junu u Sarajevu, ali ni tada nisu pozvani predstavnici Srpske. Istovremeno, pojedine institucije u FBiH i dalje zahtijevaju da kompletna arhiva Haškog tribunala poslije prestanka njegovog rada bude smještena u Sarajevu.

- Još prije godinu, nakon što smo dobili informacije o mogućem ustupanju arhive određenim subjektima u BiH, uputili smo dopis Haškom tribunalu, Kancelariji programa "Autrič" u Sarajevu i oficiru za vezu sa Tribunalom iz srpskog naroda Borivoju Marojeviću i tražili da arhivska građa iz posjeda RS bude vraćena njenim institucijama. Oficir za vezu sa Haškim tribunalom iz bošnjačkog naroda Almir Alić jedini je odgovorio da arhivska građa ostaje u posjedu Tribunala, a da u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN postoji obaveza osnivanja informacionih i dokumentacionih centara na prostoru bivše Jugoslavije. Tada je navedeno da je Haški tribunal veoma zainteresovan za otvaranje takvog centra i u Banjaluci - naveli su u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Tribunal je, međutim, na kasnije dopise i urgencije Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica ostao nijem. Situacija je dodatno komplikovana u novembru 2016. godine kada je potpisan memorandum o uspostavljanju informacionog centra Haškog tribunala u Sarajevu u kojem će biti više od 400.000 dokumenata iz sudskih procesa koji su vođeni u Hagu među kojima je skoro 100.000 dokaznih predmeta. Sudija Haškog suda Fausto Pokar tada je najavio osnivanje još jednog informacionog centra u Srebrenici u saradnji sa bošnjačkim udruženjima žrtava.

I poslije toga je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica tražio sastanak sa nadležnima u Hagu.

- Dobili smo odgovor da Haški tribunal odluku o centrima donosi kroz konsultacije sa udruženjima žrtava i drugim nevladinim organizacijama, ali i sa političkim liderima. Naveli su da su preokupirani uspostavljanjem informacionog centra u Sarajevu, da planiraju da ih osnuju i u Zagrebu i Beogradu, a nas su pozvali da uspostavimo saradnju sa centrom u Sarajevu - istakao je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

Dodao je da je o tome obavijestio Vladu RS, koja je zaključila da jedan od centara treba da bude uspostavljen u Banjaluci, nakon čega je ponovo zatražen sastanak sa predstavnicima Tribunala. Opet nije bilo odgovora, pa ni nakon niza urgencija, a posljednji zahtjev upućen je u julu ove godine.

- Ni na jedan od naših dopisa u kojima je tražen sastanak sa predstavnicima Tribunala nije dostavljen nikakav odgovor. Mi ćemo i dalje postupati na osnovu zaključka Vlade - istakao je Kojić.

Vlada je u julu zaključila da je u Haškom tribunalu arhivsko-dokumentaciona građa koja je vlasništvo institucija RS i da ona treba da im bude vraćena. Narodna skupština RS je još u junu 2013. godine usvojila deklaraciju o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995. godine u kojoj zahtijeva da Srpskoj bude vraćena dokumentacija koja je zaplijenjena i odnesena u Hag i koja se odnosi na predmete u kojima je donesena pravosnažna presuda.

U godišnjem izvještaju o radu Haškog tribunala, koji je prošle sedmice predstavljen u Ujedinjenim nacijama, navedeno je da zapisi o zločinima počinjenim tokom jugoslovenskih ratova treba da budu dostupni javnosti u regionu na svim lokalnim jezicima.

- Evidencija bi trebalo da uključuje presude, odluke, transkripte svjedočenja, video-snimke sudskih saslušanja i dokaznih predmeta. Haški tribunal treba da ima dugoročnu strategiju za dostupnost arhivskog materijala - navedeno je u izvještaju i precizirano da je završen sporazum o uspostavljanju informativnog centra u Sarajevu, a da sporazum sa Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari čeka saglasnost vlasti u BiH.

Rad Haškog tribunala

U Haškom tribunalu optuženo je 127 osoba za ratne zločine, koja su teritorijalno povezana sa BiH. Od tog broja 90 optuženih su Srbi, 28 Hrvati i devet Bošnjaci. Za 106 optuženih postupak je okončan, dok protiv 11 još traje. Od 106 lica protiv kojih je okončan postupak, 67 je osuđeno na kazne zatvora, osam je oslobođeno, 13 optuženih je umrlo, dok je protiv 18 osoba povučena optužnica uz preporuku da se ovi slučajevi vode pred domaćim pravosuđem.

Sudu BiH je iz Haga proslijeđeno pet predmeta protiv devet optuženih Srba i jednog Hrvata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.