Dušan Bastašić o rezultatima popisa u Hrvatskoj: Na kraju neće ostati ni srpski grobovi

Veljko Zeljković
Dušan Bastašić o rezultatima popisa u Hrvatskoj: Na kraju neće ostati ni srpski grobovi

Većinu ljudi srpske nacionalnosti koja trenutno živi u Hrvatskoj čine oni starijeg životnog doba. I oni su se vratili na svoja ognjišta da “završe posao”.

Da umru. Kada i oni “odu” nakon njih neće ostati ni grobovi, jer hrvatska država sistematski uklanja i srpske spomenike i obilježja, uz obrazloženje da nisu plaćene komunalne naknade. Brišu sve potencijalne tragove bilo kakvog postojanja Srba na tim prostorima. I u taj proces se uključila i hrvatska istoriografija pa se tako sve češće može čuti da su Srbi u Hrvatskoj posrbljeni katolici ili Vlasi.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić povodom rezultata posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, koji su pokazali da je Srba u ovoj zemlji manje nego što je i u najcrnjim procjenama iznošeno. Iako su hrvatski demografi govorili da će ih biti oko 155.000, ispostavilo se da ih ima oko 124.000, odnosno svega 3,2 odsto.

GLAS: Da li su Vas iznenadili rezultati ovog popisa?

BASTAŠIĆ: Značajan broj Srba, pogotovo onih mlađih, napustio je Hrvatsku u posljednjih deset godina. Oni stariji umiru. Nažalost, od strane hrvatske države decenijama se sprovodi i jedna sistematska i planska asimilacija srpskog naroda, što je dovelo i do kroatizacije i katolizacije. Jednom prilikom bio sam svjedok kako je jedna Jovana iz Zagreba promijenila ime u Johana. To nije izolovan slučaj. Kada uzmemo sve ovo u obzir, nestanak Srba je gotovo zagarantovan u narednih par decenija. Iskreno, očekivao sam nešto ovakvo, pogotovo zbog negativnog trenda, koji je, između ostalog, pokazao i prethodni popis iz 2011. U ovakvim prilikama uvijek treba pomenuti i da je najveći broj Srba postradao tokom Drugog svjetskog rata i vladavine NDH. Nakon toga su došle ekonomske migracije, zatim devedesete i “Oluje”. Taj proces nestanka Srba će biti nastavljen i dalje. Oni će za par decenija potpuno nestati, što je bio i jedan od ciljeva bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. S obzirom na opštu političku klimu bojim se da je ovo nezaustavljiv proces.

GLAS: Kako se sve ogleda ta asimilalacija nad Srbima u Hrvatskoj?

BASTAŠIĆ: Prisjetimo se samo posljednjih zemljotresa u Hrvatskoj, kojim su bila izložena i pojedina srpska sela u kojima uglavnom živi starije stanovništvo. To su snimile i hrvatske kamere. Bilo je strašno gledati u kojem su ona stanju i u kakvim uslovima žive mještani. Nemaju infrastrukturu, struju, vodu. U ta područja hrvatska država nije uložila nijednu kunu pomoći. Ako su negdje i obnovljene kuće koje su uništene u proteklom ratu, onda nema povratka, jer ljudi su uplašeni i radije ne dolaze. Naravno bitan je i taj segment ekonomske egzistencije, jer Srbi veoma teško dolaze do bilo kakvog posla. Prema tome, sve su ove kockice u tom mozaiku politike, čiji je krajnji cilj da dođe do ovog što danas imamo, da se Srbi svedu na tri odsto i manje.

GLAS: Podaci popisa pokazali su da je broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 odsto, što znači da će oni tamo izgubiti i pravo na jezik i pismo.

BASTAŠIĆ: Tačno. To je hrvatskim vlastima bilo posebno važno, da u Slavoniji, odnosno Vukovaru ostvare takav “rezultat”. I uspjeli su u tome. Tamo Srbi više neće imati pravo na korišćenje svog pisma i jezika, što je definisano Zakonom o nacionalnim manjinama. Teško je gledati zlurade komentare u hrvatskim medijima o broju preostalih Srba. Ali, i to govori u kakvim društvenim i političkim okolnostima Srbi žive tamo.

Posljednja karika

GLAS: Šta znači gubitak jezika i pisma?

BASTAŠIĆ: Gubitak jezika i pisma je vjerovatno posljednja karika u pomenutom mozaiku sklapanja kockica. To su dvije najvažnije karike u identitetskom lancu. Pogledajte samo koliko se ljudi u Hrvatskoj izjasnilo da govori srpskim jezikom, manje od 3,2 odsto. Čak dvije trećine njih su rekle da je to hrvatski, a ne srpski jezik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana