Dosije "Glasa Srpske": Mogućnost zaštite domaćih proiz

Glas Srpske
Dosije "Glasa Srpske": Mogućnost zaštite domaćih proiz

Ima nepravilnosti u prometu, ali mnogo manje nego ranijih godina... Zaštita domaće proizvodnje moguća uz dosljednu primjenu propisa o zaštiti i kontroli inspekcijskih organa

NA NEZAVIDNI položaj domaćih proizvođača nerijetko upozoravaju čelni ljudi u republičkoj Privrednoj komori. S druge strane, razna udruženja za zaštitu potrošača u posljednje vrijeme pojačavaju kampanju protiv uvoza i prometa proizvoda lošeg kvaliteta i sa nepotpunom deklaracijom. Uvoz vode, sokova, mlijeka i mliječnih proizvoda, pšenice i žitarica, mesa i mesnih prerađevina, tekstila i obuće, naprosto su preplavili tržište sa povoljnijim cijenama u odnosu na domaće proizvođače, koji najčešće bez ikakvih povlastica pokušavaju da se izbore sa nelojalnom konkurencijom. Prema podacima Sektora za informacione tehnologije u Upravi za indirektno oporezivanje u prvih šest mjeseci u BiH je uvezeno 321.577 tona pšenice i žitarica u vrijednosti od 105 miliona maraka, 53.965 tona gaziranih i negaziranih sokova u vrijednosti od 52,6 miliona, 13.325 tona gazirane i negazirane vode tržišne vrijednosti oko 6,4 miliona maraka, mlijeka i mliječnih proizvoda 22.125 tona u vrijednosti od 32 miliona maraka, 23.385 tona mesa i mesnih prerađevina i žive stoke u vrijednosti 73,7 miliona maraka. Imajući u vidu ovu neumoljivu statistiku, postavlja se pitanje kako je moguće domaće proizvođače zaštititi od nelojalne konkurencije i pomoći im da prežive nemilosrdnu tržišnu utakmicu? Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske je, prema riječima portparola Aleksandre Vukašinović, u više navrata Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, dostavljalo svoje prijedloge za uvršćavanje proizvoda na liste za zaštitu proizvoda pri uvozu i izvozu, kao i na spiskove koji podliježu nadzoru kvaliteta, i to boce pod pritiskom, kompresore i kompresorsku opremu, naftne derivate iz Rafinerije nafte, aluminijumske profile. - Zaštita domaće proizvodnje je moguća ukoliko se dosljedno primjenjuju propisi o zaštiti i kontroli inspekcijskih organa u pogledu ispunjavanja uslova za stavljanje u promet proizvoda na tržištu BiH. Tim propisima se uređuje kvalitet u skladu sa međunarodnim ugovorima i mjerama zaštite koje utvrđuje Savjet ministara BiH na osnovu Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza - rekla je Vukašinovićeva. Ona je naglasila da preduzeća moraju da obezbijede kvalitet svojih proizvoda po međunarodnim standardima i da preduzmu potrebne korake na povećanju izvoza. - Svake godine Ministarstvo privrede, energetike i razvoja dodjeljuje sredstva za podsticaj izvoza i uvođenje ISO standarda i CE znaka. Dosadašnja sredstva nisu dovoljna za postizanje velikog dugoročnog pozitivnog efekta, mada kratkoročno znače mnogo za preduzeća koja ispune sve kriterijume na javnim pozivima - istakla je Vukašinovićeva. Ona je dodala da dosljedna primjena Zakona o javnim nabavkama BiH omogućava da se prilikom obračuna cijene ponuda domaćih ponuđača umanje za preferencijalni faktor. - Na adresu Ministarstva privrede, energetike i razvoja stiže mnogo primjedbi od strane preduzeća da se primjena preferencijalnog tretmana ponude domaćeg ponuđača izbjegava, tako da ugovore dobijaju strani ponuđači - upozorila je Vukašinovićeva. Kada je riječ o zaštiti potrošača, u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove tvrde da je u javnosti stvorena pogrešna slika da se uvozi sve i svašta, jer rezultati kontrola pokazuju nizak procenat nepravilnosti u odnosu na broj analiziranih uzoraka robe. Glavni republički tržišni inspektor Borka Surtov je istakla da je od 1.454 uzeta uzorka u 37.993 kontrole roba na granici, laboratorijska analiza pokazala nepravilnosti u 10 slučajeva, a odnose se na šećer, orandžinu, kobasice, masline, stočnu hranu. Zbog spornog roka upotrebe, u pet slučajeva je zabranjen uvoz robe u Republiku Srpsku. Republička tržišna inspekcija je zbog nepotpune deklaracije van prometa stavila robu u vrijednosti od tri miliona maraka. - Iako pola miliona maraka oduzete robe u prvih šest mjeseci govori da ima nepravilnosti u prometu, u svakom slučaju je ima mnogo manje nego ranijih godina - tvrdi Surtov. Svoj doprinos zaštiti potrošača daje i republička zdravstveno-sanitarna inspekcija koja je nedavno objelodanila imena prodavaca mikrobiološki neispravnog sladoleda. Glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor Desimir Miljić je rekao da je za prvih pet mjeseci ove godine od 936 uzetih uzoraka u 15.495 kontrola uvoza namirnica na granici, zdravstvena neispravnost utvrđena kod pet pošiljki. - Uništeno je više od 50 tona namirnica iz uvoza. Zbog nedostatka roka upotrebe i hemijske neispravnosti vraćeno je 50 tona brašna porijeklom iz Turske i zbog isteklog roka upotrebe uništeno 170 kilograma uvezenog fila za kolače - istakao je Miljić. U ovom periodu je, zbog utvrđene zdravstvene neispravnosti, uništeno oko 10 tona raznih vrsta namirnica u Srpskoj. D. VRHOVAC - MIHAJLOVIĆ M. MILjUŠ (U ponedjeljak novi dosije: Kako žive izbjegli i raseljeni u Srpskoj) PROFITERSKI LOBIJI Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Vladimir Usorac je upozorio da se u BiH godišnje uveze više od dvije milijarde tona hrane, neprovjerenog kvaliteta. - U BiH se ne obavlja detaljna kontrola uvezenih namirnica i različiti profiterski lobiji uvoze ogromne količine prehrambenih artikala čime guše domaću proizvodnju. Takvi proizvodi se uglavnom mogu kupiti po marketima i prodavnicama, dok je za domaće proizvode rezervisana pijaca - istakao je Usorac. KINA U prvih šest mjeseci ove godine je uvezeno 28.257 tona tekstila i proizvoda od tekstila tržišne vrijednosti od 317,8 miliona maraka i 4.127 tona obuće vrijedne 53,8 miliona maraka. Po uvozu tekstila i proizvoda od tekstila sa 4.305 tona i obuće sa 2.538 tona prednjači Kina. U BiH uvezeno 22.827 tona namještaja vrijednog 72,5 miliona maraka i 8.830 tona oblovine - trupaca za rezanje u vrijednosti od 2,1 milion maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana