Budućnost Balkana u EU

Istakli su to učesnici međunarodne konferencije o zapadnom Balkanu koja je juče održana u Berlinu u organizaciji njemačkog kancelara Angele Merkel, koja je bila i domaćin skupa. Konferenciji u Berlinu prisustvovali su visoki zvaničnici BiH, Albanije, Srbije, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Makedonije, Hrvatske i Slovenije. Pored sastanka Merkelove i predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza sa premijerima i ministrima regiona, održani su i sastanci ministara privreda i finansija i šefova diplomatija. Delegaciju BiH činili su predsjedavajući Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda, ministar inostranih poslova Zlatko Lagumdžija i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Boris Tučić.

Merkelova je naglasila da je cilj konferencije prelazak iz situacije "jedni protiv drugih" u "jedni s drugima", te da je uvjerena da je Evropa odigrala odlučujuću ulogu na putu do zajedništva.

- To je jedino i bilo moguće tako što je svim zemljama data evropska perspektiva. To znači da svi imaju šansu da postanu članovi EU - izjavila je Merkelova. Naglasila je da su ministri zemalja Balkana iskazali punu spremnost da bude otvoren novi proces međusobne saradnje.

- Imamo mnogo posla. Trebaju nam politička rješenja. Predstoje nam izbori u BiH, a nakon njih očekujemo da će se reformski proces odvijati brže. Njemačka će biti partner, ali je na političkim partijama da pokažu jači interes za sve ono što se očekuje od BiH. Potrebni su zajednički projekti na Balkanu u oblastima infrastrukture, povećanja broja radnih mjesta i zapošljavanja - kazala je Merkelova.

Istakla je da proces proširenja treba da ide brže, dodavši da je to, ipak, najviše u rukama pojedinih država na Balkanu.

Lagumdžija je pozdravio namjeru Njemačke da od iduće godine, posredstvom njemačkih investitora, pokrene inicijativu "podizanja kupovne moći". Novi pristup EU prema BiH je ocijenio kao dobro polazište za sprovođenje potrebnih reformi, a konferenciju u Berlinu ocijenio kao jasan znak podrške procesu proširenja EU, odnosno podrške evropskim integracijama BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana.

On se založio za realizaciju zajedničkih, regionalnih projekata u oblastima energetike, infrastrukture i sprečavanja i upravljanja prirodnim nepogodama, konkretno za realizaciju projekata jadransko-jonskog autoputa i jonsko-jadranskog gasovoda (IAP), projekata regionalne prevencije i upravljanja prirodnim nepogodama.

U završnoj deklaraciji predsjedavajućeg konferencije navodi se da su zemlje zapadnog Balkana uvjerene da je njihova budućnost u EU te da njemačka vlada naglašava opredijeljenost evropske perspektive država zapadnog Balkana. U deklaraciji se navodi da je potrebno održavati dobre odnose među zemljama, ojačati međusobnu saradnju i preduzeti dalje mjere za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Barozo je rekao da želi da vidi zemlje zapadnog Balkana učlanjene u EU, ali kad će se to dogoditi, zavisi prije svega od njih.

- Priključivanje zapadnog Balkana EU je zajednički politički, ekonomski i geostrateški cilj. Sljedeći krug proširenja neće se dogoditi odmah, a kada će do njega doći, zavisi od brzine kojom naši partneri sprovode reforme - rekao je Barozo i dodao da ne treba sumnjati da će to biti ostvareno.

Barozo je obećao da zemlje regiona mogu da računaju na punu podršku zemalja EU u tom procesu, ali da su uspostavljanje vladavine prava, regionalna saradnja i dobro upravljanje javnim finansijama od suštinskog značaja. On je podsjetio i da je EU kroz pretpristupne fondove planirala da uloži više od 12 milijardi evra u zapadni Balkan, a da je petina te sume namijenjena regionalnim projektima.

Konferenciju je otvorio njemački ministar privrede i energije Sigmar Gabrijel, kazavši da zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i BiH, samo ukoliko ozbiljno pristupe procesu integracija EU, mogu očekivati stabilnost i razvoj svoje ekonomije.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je od najvećeg značaja da budu sačuvani mir i stabilnost u regionu.

Prema njegovim riječima, politička stabilnost na Balkanu je "uvek krhka i uvek je potrebno negovati tu stabilnost mnogo više nego što neki od nas misle da je to važno".

Vučić je učesnicima trebalo da predstavi i infrastrukturne projekte od značaja za cijeli region, od kojih je najvažniji pruga Beograd - Sarajevo koja bi išla na Lajkovac, Valjevo i Loznicu, naglasivši da gotov projekat već postoji. Pruga bi išla ka Zvorniku i dijelu Srpske, odakle bi se nastavljala ka FBiH, odnosno Sarajevu.

Hrvatski ministar spoljnih poslova i evropskih integracija Vesna Pusić poručila je da ovaj sastanak znači ponovno buđenje njemačkog interesa, te da napredak regije prema EU integracijama neće biti marginalizovan i zaboravljen.

Bevanda - Vučić

Vjekoslav Bevanda u Berlinu je razgovarao sa Aleksandrom Vučićem i tom prilikom su naglasili značaj daljeg povezivanja u svim aspektima, posebno u jačanju privredne saradnje u regiji s ciljem stabilizacije regiona, uz ocjenu da je evropska perspektiva zajednički put za obje zemlje.

Sastanku je prisustvovao ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je iz Berlina poručio da je zapadni Balkan region mira i stabilnosti koji očekuje brzo pristupanje EU.

Đukanović: Konferencija ispunila očekivanja

Berlin/Podgorica - Konferencija u Berlinu pokazala je novu inicijativnost Njemačke i Evropske komisije u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, poručio je crnogorski premijer Milo Đukanović.

"Očekujem da bi, budući da je projektovan kontinuitet ovakvih konferencija, to trebalo da doprinese bržoj i kvalitetnijoj integraciji svih zemalja zapadnog Balkana", rekao je Đukanović, ističući da je konferencija u Berlinu, održana pod pokroviteljstvom Vlade Njemačke, ispunila njegova očekivanja.

On je naveo da je na konferenciji razgovarano o paketu političko-bezbjednosnih pitanja, kao i o razvojnim pitanjima, saopšteno je iz Vlade u Podgorici.

"U okviru političko-bezbjednosnih pitanja tretirali smo otvorena pitanja ili probleme koje smo prenijeli u novi milenijum iz posljednje decenije prošlog vijeka, a to su pitanja BiH, Makedonije, odnosa Srbije i samoproglašenog Kosova, uz afirmativan odnos prema onome što je Crna Gora učinila na planu vlastite integracije", rekao je Đukanović.

On je ukazao na međuzavisnost najstrožih kriterijuma na kojima instistira EU - unapređenje vladavine prava, dalji razvoj demokratije i ekonomski razvoj.

Đukanović je predložio da bi trebalo potencirati još jednu dimenziju EU, dimenziju njene odgovornosti za razvojno sustizanje Evrope od zemalja regiona koji je najviše zaostao na evropskom kontinentu, a bez čije integracije nema ujedinjene Evrope.

"Moj prijedlog je bio da se razmisli o tome da li bi Evropska komisija mogla da kreira širi investicioni paket prema zemljama zapadnog Balkana koji bi, prije svega, pretendovao da pomogne boljem infrastrukturnom povezivanju unutar regiona, boljem uvezivanju regiona sa ključnim evropskim koridorima", rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, na taj način biće stvoreni uslovi za ekonomski razvoj, otvaranje radnih mjesta, a onda i za napredak na planu demokratskog razvoja i ispunjavanja standarda ka punopravnom članstvu u EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.