U Bijeloj kući ništa se bitno promijeniti neće

VAŠINGTON - Dočekan oduševljeno gotovo u cijelom svijetu kao vjesnik promjena, novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama se, ipak, sve češće pokazuje kao pristalica manje-više statusa kao u američkoj politici prema svijetu, a najočigledniji dokaz za to je njegova definitivna odluka da na veoma važno mjesto državnog sekretara, tj. ministra inostranih poslova, imenuje Hilari Klinton.

- Obama je odlučio da nešto promijeni ali tako da se, suštinski ipak ne promijeni ništa bitno - komentariše predstavljanje buduće Obamine vlade ili, kako većina svjetskih medija kažu, njegovog "tima" ili "administracije", njemački nedjeljnik "Špigel" u svom onlajn izdanju.

U prilog ovoj tvrdnji ide svakako i činjenica, da će na mjestu ministra odbrane ostati Robert Gejts, političar koga je na tu funkciju, krajem 2006. godine, imenovao još uvijek aktuelni predsjednik Džordž Buš.

Obama i najvažniji članovi njegove buduće vlade nisu, naravno, nipošto željeli da ostave takav utisak.

Njima je, na prekjučerašnjem javnom predstavljanju stalo - kako komentariše "Vašington post" - da se nametnu kao ekipa "sastavljena od starih lisaca, novih ideja i naročito jakih ličnosti, sposobnih da Americi omogući put ka novom početku, kad je riječ o jačanju vodeće uloge SAD u svijetu".

Pariški "Figaro", list konzervativne orijentacije, prisjeća se tim povodom, da je Obama, u predizbornoj kampanji obećavao povlačenje američkih trupa iz Iraka u roku od 16 mjeseci.

Prekjuče, pak, Obama je na novinarsko pitanje u tom smislu odgovorio u stilu "da, ali", što ne zvuči baš kao naznaka "revolucionarnih" promjena u politici prema Iraku.

- Moguće je da se pokaže neophodnim da u Iraku ostane dio trupa. Ja i dalje vjerujem u rok koji sam ranije pomenuo, ali za konačnu odluku trebalo bi mi mišljenje mojih vojnih komandanata -  objasnio je Obama.

Dokaz da se ništa bitno neće promijeniti je i činjenica, smatra "Špigel", da je za svog savjetnika u pitanjima nacionalne bezbjednosti, budući predsjednik imenovao jednog generala Roberta Džonsa, bivšeg vrhovnog operativnog komandanta NATO.
Ipak, uz sve poštovanje ostalih članova buduće Obamine vlade, komentatori u SAD i Evropi najviše pažnje posvećuju izboru Hilari Klinton na mjesto šefa diplomatije.

Mnogi su iznenađeni, iako se sve već odavno zna zato što su Obama i Klintonova bili ogorčeni, nepoštedni rivali u kampanji pred imenovanje predsjedničkog kandidata Demokratske partije.

Obama je, međutim, pragmatičan političar i zato u svoju vladu bira one koje smatra najboljim bez obzira na ranije razmirice, objašnjava u izjavi Rojtersu Redžinald Dejl iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu.

Racionalan izbor

Sa čisto praktičnog gledišta, izbor Klintonove je vrlo racionalan, ocijenio je analitičar Norm Ornštajn u izjavi američkom državnom radiju "Glas Amerike".

- Hilari Klinton je veoma dobar izbor. Ona je stručnjak za vojna pitanja, jer je godinama član Odbora za oružane snage u američkom Senatu, lično poznaje svjetske lidere i ima temeljno poznavanje vojske - izjavio je Ornštajn.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.