Stratfor: Napad u Parizu mogao bi promijeniti Evropu

Informacije o tome ko je odgovoran za napade u Parizu 13. novembra još pristižu. Pregledavanje i sortiranje gomile dezinformacija i pogrešnih informacija biće prilično izazovno za francuske vlasti, kao i za spoljne posmatrače kao što je "Stratfor".

Iako Islamska država tvrdi da ona stoji iza napada, još nije jasno do kojeg stepena je njena glavna organizacija odgovorna za planiranje, finansiranje ili režiranje napada. Nije jasno da li su napadači bili izvorni operativci koje je ohrabrila Islamska država kao što je bio slučaj sa naoružanim napadačem Ahmedom Kulibalijem koji je izveo napad na pariski supermarket "Košer", da li su napadači bili profesionalni teroristički kadar koji je poslala glavna organizacija Islamske države ili je u pitanju kombinacija ove dvije teorije.

Analiza

Francuski predsjednik Fransoa Oland javno je optužio Islamsku državu da je odgovorna za napad i nazvao ga objavom rata. Ovaj francuski odgovor na napade u Parizu je upadljivo različit od onoga koji je dala španska vlada nakon bombaških napada na željezničku stanicu u Madridu u martu 2004. godine. Umjesto povlačenja iz globalne koalicije koja djeluje protiv džihadizma, izgleda da će Francuzi obnoviti, a možda i proširiti svoje napore da krenu putem osvete za napad. Tačna priroda ovog odgovora biće određena odgovorom na pitanje ko stoji iza napada.

Postoji nešto što liči na podjelu dužnosti u borbi protiv džihadizma i Francuzi su snažno fokusirani na afričku regiju Sahel. Francuzi takođe podržavaju napore koalicije u Iraku i Siriji sa po šest aviona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Jordanu. Zvanični Pariz je 4. novembra objavio da šalje nuklearni nosač aviona "Šarl de Gol" da bi ojačao postojeće vazdušne napade protiv Islamske države u Siriji i Iraku. Francuski avioni su do danas obavili 1.285 misija protiv meta Islamske države u Iraku i samo dvije akcije u Siriji.

Francuska ima na raspolaganju brojne opcije za odmazdu, ali će njen odgovor biti uslovljen odgovorom na pitanje ko je u konačnici odgovoran za napade. Ukoliko se ispostavi da centralna organizacija Islamske države zaista stoji iza napada, Francuska će najvjerovatnije pojačati vazdušne operacije u Siriji. Ali, nebo iznad Sirije je već zakrčeno ruskim i avionima koalicije. Imajući to na umu, Francuska bi umjesto u Siriji osvetu mogla sprovesti nad Islamskom državom u Iraku ili na drugim teritorijama poput Libije. Druga opcija bi bilo širenje francuskih programa za obuku i podršku snagama u Iraku i Siriji koje se bore protiv Islamske države ili čak da francuski komandosi napadnu ključne komandne tačke Islamske države. Francuska ima opciju za slanje snaga kao što je to uradila u Sahelu iako bi to vjerovatno zahtijevalo spoljne vazduhoplovne kapacitete NATO saveznika, a naročito SAD.

Posljedice u Evropi

Napadi u Parizu su se dogodili u vrijeme velike evropske političke krize zbog dolaska migranata sa Bliskog istoka, iz Azije i Afrike. Sirijski pasoš je pronađen u blizini tijela jednog od napadača u Parizu, što je navelo jednog grčkog zvaničnika da saopšti da ime na pronađenom dokumentu pripada osobi koja je prošla kroz Grčku u oktobru. Ova činjenica znači da će niz političara, kritički nastrojenih prema odgovoru Evropske unije na migrantsku krizu, pojačati negodovanje. Zagovornici ukidanja Šengenskog sporazuma, koji eliminiše granične kontrole u Evropi, naročito će koristiti Pariz kao podršku svojim stavovima. To je već počelo. Poljska je postala prva zemlja koja je povezala napade u Parizu sa migrantima. Poljski ministar za evropska pitanja Konrad Zimanski izjavio je da napadi u Parizu čine nemogućim primjenu plana EU da tražioci azila budu raspoređeni širom evropskog kontinenta. Kao što se moglo i očekivati, francuska Partija nacionalnog fronta takođe je zatražila ukidanje Šengenskog sporazuma. Lider te partije Marin Le Pen rekla je u televizijskom obraćanju da Francuska mora opet preuzeti kontrolu nad svojim granicama.

U Njemačkoj je bavarski ministar Horst Zihofer izjavio da napad u Parizu pokazuje da je granična kontrola potrebnija nego ikad. Zihofer je oštro kritikovao njemačku vladu u pogledu upravljanja izbjegličkom krizom i zahtijevao stalnu kontrolu granica i bržu repatrijaciju tražilaca azila. Napadi u Parizu će, po svemu sudeći, ojačati njegovu poziciju i dodatno oslabiti vladu kancelara Angele Merkel, koja se već suočava sa negodovanjem u Njemačkoj zbog migrantske krize. U posljednjih nekoliko sedmica u zemlji je viđen porast nasilja protiv migranata, uključujući podmetanje požara u izbjegličke kampove. Napadi u Parizu mogu ohrabriti ekstremističke grupe širom Evrope da napadnu tražioce azila.

Antišengenski front stiče osjećaj opravdanosti svojih stavova i paralelnim događajem koji se desio u južnoj Njemačkoj kada je državljanin Crne Gore uhapšen dok se vozio prema Parizu sa nekoliko komada oružja. Iako njemačka policija nije uspostavila direktnu vezu između ovog incidenta i napada od 13. novembra, oni su izjavili da se ta veza ne može isključiti. Činjenica da je u pitanju osoba iz Crne Gore, zemlje na zapadnom Balkanu, i da je uspio doći do Njemačke u svom automobilu, samo će pojačati zahtjeve za strožu kontrolu granica duž takozvane balkanske migracione rute, koja povezuje Grčku sa sjevernom Evropom.

Napadi u Parizu će ojačati popularnost antimigrantskih partija u mnogim evropskim zemljama i nastaviće da slabe opštu podršku Šengenskom sporazumu. Nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, Švedsku, Sloveniju i Mađarsku, već je ponovo uspostavilo kontrolu granica zbog migrantske krize. Mađarska i Slovenija su otišle i korak dalje postavljajući ograde duž svojih granica. Nakon napada u Parizu većini vlada zemalja EU biće teško da opravdaju politiku otvorenih granica. (www.stratfor.com)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.