SAD poslale najveći ratni brod na svijetu iz Splita u Karibe

KARAKAS - Američka pomorska udarna grupa predvođena najvećim ratnim brodom na svijetu, nosačem aviona USS Gerald R. Ford, stigla je u karipske vode nakon što je krajem 24. oktobra isplovila iz Jadranskog mora, potvrdila je američka mornarica.

Dolazak ove moćne flote, predvođene nosačem USS Gerald R. Ford koji je isplovio iz Splita, a koju je poslao predsjednik SAD-a Donald Tramp, dolazi u jeku rastućih napetosti s Venecuelom i serije kontroverznih napada na brodove za koje Vašington tvrdi da prevoze drogu, piše BBC.

Američki admiral i komandant Južne komande SAD-a Alvin Holsi rekao je da će udarna grupa nosača aviona pojačati zajedničke snage koje se već nalaze u zoni odgovornosti, uključujući Amfibijsku spremnu grupu Iwo Jima i ekspedicijsku jedinicu marinaca, u okviru Zajedničke operativne grupe „stvorene da porazi i demontira kriminalne mreže koje iskorištavaju granice i pomorske domene“.

- Nepokolebljivom predanošću i preciznom upotrebom naših snaga, spremni smo da se borimo protiv transnacionalnih prijetnji koje nastoje destabilizovati našu regiju. Raspoređivanje udarne grupe nosača aviona USS Gerald R. Ford predstavlja ključni korak u jačanju naše odlučnosti da zaštitimo sigurnost zapadne hemisfere i sigurnost američke domovine - rekao je admiral Alvin Holsi, komandant SOUTHCOM-a.

Najveća američka vojna prisutnost u decenijama

Prema saopšteenju američke mornarice, udarna grupa je juče, 11. novembra, ušla u područje odgovornosti Južne komande SAD-a (SOUTHCOM), koje pokriva Srednju i Južnu Ameriku. Formaciju čine nosač aviona USS Gerald R. Ford, na kojem se nalazi više od 4000 mornara i desetine borbenih aviona, te razarači s navođenim projektilima i druga pomoćna plovila.

Portšarol Pentagona Šon Parnel izjavio je da će ove snage "ojačati sposobnost SAD da otkriva, nadzire i ometa nezakonite aktere i aktivnosti koje narušavaju sigurnost i prosperitet Sjedinjenih Država". Dodao je da će misija pomoći u "ometanju trgovine narkoticima i suzbijanju kriminalnih mreža u regiji".

Uz prisustvo ove formacije, Vashington sada ima najveću vojnu silu u Latinskoj Americi i Karibima u posljednjih nekoliko decenija. U regiji se već nalazi nuklearna podmornica, više borbenih aviona i hiljade američkih vojnika stacioniranih u Portoriku i okolnim bazama.

Analitičari upozoravaju da bi slanje ovako velike pomorske flote moglo dodatno destabilizovati regiju, koja je već pogođena siromaštvom, krijumčarenjem i političkim tenzijama.

- Ovo je demonstracija sile, ali i poziv na oprez – Karibi bi mogli postati novo žarište globalnih napetosti - izjavio je za BBC jedan bivši američki diplomat.

Upozorenja

I dok Vašington naglašava da je cilj operacije borba protiv međunarodnog kriminala, latinoamerički lideri upozoravaju da bi američka vojna intervencija mogla "ponovo otvoriti stare rane" u odnosima između Sjedinjenih Država i zemalja regiona.

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro oštro je reagovao na dolazak američkih snaga, optuživši Vašington da "izmišlja krizu" kako bi pokušao svrgnuti njegovu socijalističku vladu. "

- Ovo nije borba protiv droge, ovo je borba protiv naše nezavisnosti - izjavio je Maduro u obraćanju državnoj televiziji, optužujući SAD za "provokaciju pod maskom borbe protiv kriminala".

Napetosti rastu i između SAD-a i Kolumbije, čijeg je predsjednika Gustava Petra Tramp nazvao "nasilnikom i lošim momkom". Kao odgovor, Petro je naredio kolumbijskim sigurnosnim snagama da obustave razmjenu obavještajnih podataka s američkim agencijama sve dok, kako je rekao, "ne prestanu napadi na brodove i ugrožavanje života civila". Na platformi Iks dodao je da borba protiv narkotika "mora biti podređena ljudskim pravima karipskog naroda".

Američka vojska nastavlja s napadima na brodove za koje tvrdi da prevoze narkotike, uz objašnjenje da su takve akcije "nužne za zaštitu američkog društva". Prema podacima međunarodnih promatrača, izvedeno je najmanje 19 takvih napada u karipskom moru i istočnom Pacifiku, u kojima je ubijeno najmanje 76 ljudi.

Ranije ove sedmice, u još dva napada na Pacifiku, poginulo je šest osoba, što je izazvalo dodatne kritike međunarodnih organizacija koje upozoravaju da SAD "bez suđenja i dokaza" napada civile pod izgovorom borbe protiv narkotika.

Predsjednik Donald Tramp početkom novembra je, u intervjuu za CBS, odbacio optužbe da planira svrgavanje venecuelanske vlade ili pokretanje rata protiv nje, ali je istovremeno opravdao vojne napade na brodove.

- Svaki brod koji vidite razoren, ubija 25.000 ljudi od droge i uništava porodice diljem naše zemlje. Mi ne ratujemo s Venecuelom, mi ratujemo s kartelima koji ubijaju našu djecu - rekao je Tramp.

Na pitanje planira li SAD kopnene udare na Venecuelu, američki predsjednik nije želio dati jasne odgovore.

- Neću reći šta ću učiniti s Venecuelom, hoću li to učiniti ili neću. Ali reći ću da nijedan neprijatelj Sjedinjenih Država ne bi trebao spavati mirno  - poručio je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.