MMF ostaje bez klijenata: Pijanstvo se ne liječi vinom

VAŠINGTON - Predsjednik Argentine izjavio je da od MMF-a neće uzimati preostalih 11 milijardi dolara iz trenutnog kreditnog programa, jer se “pijanstvo ne liječi vinom”.

Namjeru da odustane od podrške Fonda najavio je početkom novembra i predsjednik Moldavije Igor Dodon, a vlada Bjelorusije je ograničila saradnju samo na tehničke konsultacije.

Čak je i ministarka finansija Ukrajine obećala da će prekinuti saradnju sa ovom međunarodnom organizacijom do 2023. godine. 

Novi predsjednik Argentine ima praktično nemoguć zadatak, tj. da ispravi sve što je nagomilao njegov prethodnik Maurisio Makri, koji je uzimao kredite od MMF-a, zbog čega se državni dug povećao do 300 milijardi dolara. 

Fernandezov prvi korak u pravcu spasavanja nacionalne ekonomije je plan da odustane od daljih kredita od MMF-a da ne bi još više uvukao državu u ropsku zavisnost zbog dugova.

Finansijske poteškoće Argentine odjednom su se pogoršale 2015, kada je predsjednik Makri, stupivši na vlast, pokušao da prevaziđe ekonomsku krizu uz pomoć “neoliberalnih reformi”, tj. da stvori slobodno tržište, privatizuje preduzeća i smanji ulogu države u ekonomiji. Nije uspio da se sam izbori sa tim i zato je zatražio 57 milijardi dolara od MMF-a.

MMF inače odobrava kredite samo u kombinaciji sa preporukama za restrukturiranje ekonomije dužnika, koje je on obavezan da striktno poštuje.

Ovo je i bila glavna ekonomska greška Makrija. Umjesto da pomaže nacionalnom biznisu i otvara nova radna mjesta, vlada Argentine je podigla ključnu stopu Centralne banke na 60 procenata i time preduzetnike lišila finansiranja.

Istovremeno, prema savjetu Fonda, smanjeni su socijalni troškovi, što je dovelo do povećanja komunalnih troškova 15 puta.

Sve se završilo socijalnom katastrofom. 
Ekonomisti, nimalo slučajno, porede Maurisija Makrija sa bivšim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom. I on je pošao istim putem.

Ulje na vatru je dodala politička angažovanost nekih ekonomskih odluka Kijeva: odustavši od isporuka gasa iz Rusije, Ukrajina je nastavila da kupuje rusko gorivo, ali tri puta skuplje i preko evropskih trgovaca.

Uz to, vlada je na zahtjev MMF-a morala da liberalizuje cijene gasa za stanovništvo.

- Treba ili da slušamo MMF ili da razmišljamo o interesima naših ljudi. Smatram da vlast mora da razmišlja o našim ljudima i da djeluje na osnovu njihovih interesa. Ali vlast za sada razmišlja i ispunjava “listu želja” MMF-a - negoduje narodni poslanik Ukrajine Viktor Medvedčuk.

U Kijevu su svjesni da će rezultati dalje saradnje sa MMF-om biti nikakvi, ali za sada se ne mogu osloboditi tog tereta.

Krajem novembra ministarka finansija Oksana Markarova saopštila je da Ukrajina namjerava da završi rad sa Fondom 2023. godine, kako je objasnila, da Ukrajina “ne bi postavljala pitanje kada će dobiti novu tranšu kredita, nego da može sama sebi da obezbijedi potrebna sredstva”

Sporne reforme

Kijev planira da se dogovori sa MMF-om o novom trogodišnjem programu kreditiranja.

Jedan od ključnih uslova zajmodavca je ukidanje moratorijuma na prodaju poljoprivrednog zemljišta.

Svojevremeno se i Argentina odlučila na sličnu “zemljišnu reformu”. Kao rezultat, stranci su kupili 75 odsto zemlje, a skoro svi lokalni seljaci ostali su bez parcela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.