Lavrov uporedio posjetu Pelosi Tajvanu sa pristupom SAD Ukrajini

MOSKVA - Posjeta predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu, odražava isti pristup koji Vašington pokazuje u vezi sa situacijom u Ukrajini, ocijenio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je na konferenciji za novinare nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova Mjanmara Vuna Maung Lvinom istakao da ne može reći šta je motivacija Amerikanaca, ali da, bez sumnje, odražava istu politiku kao i u slučaju Ukrajine.

"To je želja da apsolutno svima dokažu svoju nekažnjivost i pokažu bezakonje. 'Radim šta god želim' - otprilike tako", objasnio je Lavrov.

Šef ruske diplomatije naglasio je da ne vidi drugi razlog za stvaranje takve iritacije niotkud, s obzirom da su Amerikanci potpuno svjesni šta to znači za Kinu, javio je TASS.

Prema njegovom mišljenju, posjetom Pelosi Tajvanu, Sjedinjene Američke Države pokušavaju da dokažu cijelom svijetu da mogu da rade sve što im se prohtje, a bez kazne, prenosi RIA Novosti.

Lavrov je kazao da ne vidi drugi razlog za takav, kako je rekao, iritirajući postupak SAD, koje vrlo dobro znaju šta to znači za Kinu.

SAD nisu nastavile pregovore o nuklearnom naoružanju

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da SAD nisu pristupile nastavku pregovora o novom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, koji bi zamjenio sporazum poznat kao „Novi START" iz 2011. godine.

"Postala im je navika da saopštavaju stvari preko mikrofona, a zatim zaborave na njih. Nisu pokušali da nas kontaktiraju da bismo ponovo pokrenuli pregovarački proces", naveo je Lavrov, prenosi Rojters.

Američki predsjednik Džozef Bajden istakao je ranije da je spreman da "efikasno pregovara o novom okviru za kontrolu naoružanja", koji bi zamijenio Novi START kada istekne 2026. godine, navodi britanska agencija.

Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja iz 2011. godine reguliše američko-rusko smanjivanje nuklearnog oružanog potencijala.

Prema tom sporazumu, trebalo je da dve zemlje do 2018. godine imaju maksimalnu po 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava, a prenosni sistemi za njih trebalo je da budu smanjeni na po 880 komada.

U te prenosne sisteme spadaju i interkontinentalne rakete s dometom daljim od 5.500 kilometara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.