Ko je Meri Jovanović jedna od ključnih svjedoka u pokušaju opoziva Trampa

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da je bivša američka ambasadorka u Ukrajini Meri Jovanović, koja je svjedočila u sklopu istrage o njegovom opozivu "nije anđeo" i da ima podršku bivšeg predsjednika Baraka Obame.

"Ta ambasadorka za koju svi kažu da je tako divna, ne bi okačila moju sliku u ambasadi. To nije anđeo, ta žena...Nemamo mi ovdje posla sa nekom bebom", kazao je Tramp za Foks njuz.

Kako prenose američki mediji, Tramp je gotovo "priznao" da je insistirao da drugi zvaničnici američke administracije budu strožiji prema ambasadorki Jovanović.

"Ja sam ih pitao: zašto ste tako ljubazni? Pa gospodine, ona je žena. Moramo da budemo fini", rekao je američki predsjednik.

On je za Mari Jovanović rekao i da ima podršku bivšeg demokratskog predsjednika Obame i da je ona njegov ambasador, što su pojedini američki mediji ocijenili kao netačno, navodeći da je Jovanović imenovana za ambasadora u vreme različitih predsjednika, i demokratskih i republikanskih.

Tramp je, između ostalog, govoreći o saslušanjima pred Predstavničkim domom Kongresa u vezi sa njegovim opozivom, za demokrate koje su inicirale saslušanje 12 svedoka, rekao da izgledaju "kao budale".

Meri Jovanović je stigla — šta čeka Ukrajinu

Meri Jovanović bila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajini i na toj dužnosti zamjenila Džefrija Pajeta. Jovanovićevoj  Ukrajina nije nepoznata je je od 2001. do 2003. godine radila kao zamjenik ambasadora SAD u Kijevu.

Meri Jovanović odlično govori ruski. Rodila se 1958. godine u Kanadi, u porodici emigranata iz Rusije. Na diplomatskom poprištu je više od 30 godina, a za sobom ima rad u ambasadama u Somaliji, Velikoj Britaniji, Rusiji i Kanadi. 

Njen djed po očevoj liniji bio je Srbin, a otac Mihail Jovanović je bio rođen u Čiti, nedugo poslije Oktobarske revolucije 1917. godine, i uspio je da pobegne iz nacističkog logora za vojne zarobljenike tokom Drugog svjetskog rata.

Poslije revolucije njen deda po majci pobjegao je iz Rusije u Njemačku, gdje je odrasla njena majka Nađa. Roditelji Jovanovićeve sreli su se tek kada je njena majka napustila Njemačku.

Period rada Jovanovićeve u Ukrajini zapamćen je uglavnom po tome što je optužila Kijev da narušava sankcije protiv Iraka. Prema njenim izjavama, Ukrajina je navodno prodavala tadašnjem iračkom lideru Sadamu Huseinu stanicu za radarsko osmatranje „Koljčuga", ali ta informacija nije bila potvrđena.

Skandali u Kirgiziji

Meri Jovanović je 2005. godine bila imenovana za ambasadora SAD u Kirgiziji, poslije „tulipanske" revolucije u toj zemlji. Bila je na čelu diplomatske misije do 2008. godine, kako se čini, bez rezultata. 

Jovanovićeva je 2006. godine ponudila Kirgiziji da stupi u program Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda koji bi, prema njenom uvjerenju, zemlji pomogao da isplati dio spoljnog duga.

Ta inicijativa izazvala je burnu reakciju u društvu, a protest su izrazili i predstavnici vlasti i opozicija koji su smatrali da republika na taj način praktično potpada pod spoljnu upravu. 

Spor je izazvala i američka avio-baza na teritoriji aerodroma „Manas". U decembru 2006. godine američki vojnik ubio je državljanina Kirgizije i, bez obzira na protest državnih zvaničnika, bio tajno prebačen u SAD. U Kirgiziji su počeli da zahtijevaju ukidanje diplomatskog imuniteta američkim vojnicima, a predlagano je i da se avio-baza izmjesti sa teritorije republike.

Odlazak Jovanovićeve sa dužnosti ambasadora podudario se sa takozvanim „oružanim skandalom" 2008. godine, kada su saradnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kirgizije u Biškeku pronašli skladište oružja u stanu koji su iznajmljivale američke diplomate. Kasnije je objavljeno da je oružje bilo namijenjeno treninzima sa kirgiskim bezbjednjacima.

Političko levitiranje u Jermeniji

Slijedeće radno mjesto Jovanovićeve bila je Ambasada SAD u Jermeniji, na čijem je čelu bila od 2008. do 2011. godine. U Jerevanu je Jovanovićeva bila usredsređena na dva pitanja — na potpisivanje protokola o normalizaciji odnosa Turske i Jermenije i na zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini Jermenije sa Evropskom unijom.

Dokumenti o normalizaciji odnosa sa Turskom bili su potpisani 2009. godine u Cirihu, ali je proces njihove ratifikacije u ovom trenutku zamrznut. 

Što se tiče sporazuma o slobodnoj trgovini, EU je 2015. bila prinuđena da sa Jermenijom započne nove pregovore, pošto se ta zemlja priključila Evroazijskoj uniji. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.